Izraelci se suočavaju s problemom kakav nisu imali od Eichmanna. Kako suditi Hamasu?
Izraelski odvjetnici ne žele braniti Hamasovce, a pravni sustav nije spreman za njihova suđenja
Suđenje nacističkom ratnom zločincu Adolfu Eichmannu, održano 1961. godine, postalo je povijesna sudska saga. Suđenje se emitiralo diljem svijeta, no tek nakon što je obranu arhitekta Holokausta preuzeo inozemni odvjetnik: nijedan izraelski, naime, nije htio braniti takvog zločinca. Danas, više od 60 godina kasnije, izraelski pravosudni sustav suočava se sa sličnim problemom, no na mnogo većoj skali – s nekoliko stotina potencijalnih optuženika.
Dok Izrael još uvijek provodi smrtonosne akcije nakon napada Hamasa 7. listopada, neki odvjetnici i pravni stručnjaci danas podsjećaju na suđenje Eichmannu, pa pozivaju na slične opsežne i javne postupke protiv terorista koji su uhićeni tog prvog dana.
Neki pozivaju na suđenje daleko od javnosti
No, izraelski pravni sustav suočen je sa sličnim problemima kao i prije 60 godina. Odvjetnici iz ureda izraelskog državnog pravobranitelja, koji su ranije znali zastupati članove Hamasa, sada kažu da nisu spremni braniti osumnjičenike.
Pripadnici desnog političkog spektra tvrde da bi se osumnjičenici za napade 7. listopada trebali naći pred vojnim sudovima, daleko od očiju javnosti. Drugi, među kojima su istaknuti odvjetnici za ljudska prava, pozivaju zemlju da poštuje pravo zatvorenika na pošteno suđenje, premda se još uvijek među Izraelcima osjete posljedice nasilja počinjenog tog dana.
Tog prvog dana ubijeno je više od 1200 ljudi, a oko 250 njih je oteto, tvrde izraelski dužnosnici. Međutim, od tada do danas javnost je saznala malo toga o skupini ljudi koje su Izraelci uhitili u satima nakon napada.
Zločinci imaju prava
Premda se točan broj uhićenih hamasovaca i dalje ne zna, pokrenula se intenzivna rasprava među odvjetnicima i zakonodavcima oko toga što bi se trebalo učiniti s njima. “Izraelci žele vidjeti neku vrstu javnog obračuna. Žrtve zločina imaju pravo vidjeti da će krivci odgovarati za svoja djela”, tvrdi Jessica Montell, izvršna direktorica izraelske organizacije za ljudska prava HaMoked.
Montell istovremeno naglašava da postoji potreba za pravednim postupkom. “Ljudi, čak i ako su počinili užasne zločine, trebaju dobiti minimalni standard na koji svi zatvorenici imaju pravo”, dodaje.
Izrael je optužen za uskraćivanje pravednog suđenja Palestincima
Rasprava o tome što napraviti s osumnjičenicima dolazi u jeku naredbe Međunarodnog suda pravde Izraelu da se pridržava međunarodnog prava o genocidu. Paralelno su započela i saslušanja o legitimnosti izraelske 56-godišnje okupacije palestinskih teritorija.
U izraelskoj ofenzivi koja je uslijedila nakon Hamasova napada stradalo je više od 29.000 ljudi, tvrde palestinski dužnosnici. Aktivisti i organizacije za ljudska prava ističu kako Izrael ima dugu povijest uskraćivanja pravednih suđenja Palestincima. Zatvorenici koje se optužuje za zločine često se nađu pred vojnim sudovima na kojima su procesi zatvoreni za javnost, a dokazi protiv njih obično budu klasificirani ako je riječ o ljudima uhićenima na okupiranoj Zapadnoj obali gdje Izrael primjenjuje vojno pravo.
Izraelski zatvori prenapučeni su nakon masovnih uhićenja na Zapadnoj obali, koja su se dogodila u posljednja četiri mjeseca. U zatvorima su zabilježeni i slučajevi mučenja, dok je nekoliko osumnjičenih umrlo u pritvoru.
Tužiteljstvo je uvjereno da suđenja trebaju biti javna
Stotine uhićenih na dan Hamasova napada su posebna zatvorenička skupina u Izraelu. Kao stanovnike Gaze koji su osumnjičeni za napad, Izrael ih ne smatra ratnim zarobljenicima, već ih vodi kao “nezakonite borce”. Prema izvješćima HaMokeda, mnogi od njih nalaze se u zatvoru Ktzi’ot u pustinji Negev, utamničeni u ćelijama bez prozora.
Specijalna policijska jedinica Lahav 433 posljednja četiri mjeseca provodi opsežnu istragu u kojoj pregledavaju na tisuće sati snimaka te intervjuiraju svjedoke i uhićene. Što točno žele postići tom istragom, za sada nije poznato.
“Tužiteljstvo je uvjereno da suđenja trebaju biti javna. U njima će se svijetu pokazati zločini počinjeni 7. listopada”, kaže odvjetnica Anat Horovitz, koja je radila deset godina kao zamjenica državnog pravobranitelja. Tvrdi da je to “obveza” Izraela kao demokratske države, te da ima “moralnu dužnost pružiti sve zaštitne mjere i prava koja ljudi imaju u redovitim kaznenim postupcima”. Horovitz je tijekom svoje karijere pružala pravnu obranu koju je sponzorirala država i zastupala ljude “optužene za najgore zločine koje možete zamisliti”.
Znakovito priopćenje javnog pravobranitelja
Nekoliko tjedana nakon napada 7. listopada, po prvi put u svojoj tridesetogodišnjoj povijesti, Ured javnog pravobranitelja objavio je priopćenje u kojem sugerira da neće moći preuzeti slučaj. “Prema našem mišljenju, postupak protiv ovih terorista nije prikladan sudskom postupku koji je danas dostupan za suočavanje s teroristima”, navode u priopćenju.
Mnogi izraelski odvjetnici slažu se s time. Elad Danoch, predsjednik Odvjetničke komore u južnom okrugu Izraela, kaže da oni koji su počinili “zločine protiv čovječnosti i zločine genocida” ne bi trebali dobiti zastupanje koje plaćaju “izraelski porezni obveznici, uključujući obitelji otetih, ubijenih i ranjenih”. Danoch umjesto toga predlaže da bi mogao biti doveden neki inozemni pravni zastupnik, kao na suđenju Eichmannu.
Ali Abeer Baker, palestinsko-izraelska odvjetnica koja je mnogo puta surađivala s uredom i zastupala članove Hamasa, kaže da je “šokirana, ljuta i frustrirana” zbog tog poteza. “Ured javnog pravobranitelja bio je ponesen cjelokupnom populističkom atmosferom. Svako ministarstvo htjelo je pokazati javnosti svoju patriotsku poziciju. To je velika šteta”, smatra Baker.
Ured pravobranitelja kaže da nije odbio braniti Hamas
Simcha Rothman, šef odbora Knesseta za ustav i pravosuđe, inače političar s krajnje desnice političkog spektra, prošlog je mjeseca predstavio prijedlog zakona kojim se onemogućuje uhićenima 7. listopada da ih zastupa Ured javnog pravobranitelja, kako bi se “izbjegla nelagoda” tamošnjih odvjetnika.
Ured se od tada usprotivio prijedlogu zakona i za Financial Times rekao da nije odbio pružiti obranu za osumnjičene od 7. listopada, ali da je s obzirom na napad “bez presedana” i “jedinstvena pravna pitanja” čekao da vidi kakav će oblik poprimiti postupak.
Financial Times piše da bi ta suđenja mogla imati oblik vojnog suda, što je Rothman obećao podržati. Upitan hoće li to ugroziti ugled Izraela, odgovorio je “haters gonna hate”, odnosno, “oni koji nas mrze nastavit će mrziti”.
Svijetu treba pokazati što se dogodilo, tvrdi odvjetnik
Nakon suđenja 1961. godine, u kojem ga je zastupao njemački odvjetnik, Eichmann je proglašen krivim za zločine protiv čovječnosti i kasnije pogubljen. Njegovo vješanje bila je jedina primjena smrtne kazne u povijesti Izraela.
Glavni tužitelj u tom slučaju bio je Gideon Hausner, čiji sin Amos, također pravnik, kaže da je jedan od glavnih ciljeva njegova oca za to suđenje bio unijeti događaje koji leže u pozadini slučaja u povijesne zapise, što smatra da bi bilo korisno i sada.
“Napad 7. listopada dogodio se prije samo četiri mjeseca, a već ga neki poriču. Postoji velika potreba da se svijetu pokaže što se dogodilo”, kaže Amos Hausner.
Mnogi forenzički dokazi su izgubljeni
No, neki od vrhunskih izraelskih odvjetnika tvrde da bi time mogli dobiti suprotan ishod. Mnogi forenzički dokazi izgubljeni su 7. listopada kada su kuće spaljene ili kada su hitne službe požurile pomoći ozlijeđenima i pokupile stotine tijela.
“Kazneni zahtjev da se optužbe nedvojbeno dokažu i strogost kojom bi kazneni sud postupao s dokazima mogli bi značiti da dijelovi Hamasovog napada možda neće dospjeti u optužnice”, smatra Yuval Kaplinsky, odvjetnik i bivši tužitelj.
“Mnogo je ljudi u svijetu koji već sada sumnjaju da je Izrael izmislio neke od ovih događaja. Zamislimo da jedan događaj ne završi u optužnici… To će samo stvoriti nered. Ispast će kao da ‘Izrael priznaje…'”, smatra Kaplinsky.
Normalni pravosudni sustav nije namijenjen za ove slučajeve
Pisao je i odboru za pravosuđe protiveći se ideji suđenja, navodeći kako tu ideju smatra “katastrofom”. “Stavili bi na nejaka pleća kaznenopravnog sustava težak teret pisanja povijesti tog dana”, pisao je Kaplinsky. Obraćajući se odboru, kazao je da normalni pravosudni sustav nije namijenjen za rješavanje događaja poput 7. listopada. “Ovo je neprijatelj koji ulazi u našu zemlju, napada nas i čini masovna ubojstva, a mi bismo na taj događaj trebali odgovoriti kaznenim zakonom?”, pitao je Kaplinsky.
Kaplinsky sugerira da bi izmjene zakona koje bi omogućile grupna suđenja mogla rezultirati učinkovitijim procesom. Na sudu bi svaka osoba mogla dobiti “jedan sat, i tako njih 10 dnevno”, rekao je Kaplinsky.
Nisu svi u pritvoru povezani s napadima
Odvjetnik Abeer Baker kaže da rasprava o ovome nema puno smisla s obzirom na stanje zakonskih prava Palestinaca. Rasprava o tribunalima, kaže, “služi samo da se uvjeri svijet da da smo još uvijek demokratska država”. “To je teatar”, dodaje Baker.
Međutim, snimke pokazuju da nisu samo borci Hamasa ušli u Izrael nakon što je granica s Gazom probijena, već da su je prešli i civili. Na snimkama se može vidjeti kako, između ostalih, stariji muškarci sa štapovima, kao i djeca, ulaze u Izrael.
Baker tvrdi da su neki od tih koji su prebjegli počinili nasilne zločine, a neki su pljačkali. Međutim, neki nisu počinili apsolutno ništa, što bi zakon trebao razlikovati. “Pretpostavka je da su svi koji su sada u pritvoru automatski umiješani u napade. To je smiješno”, zaključuje Baker.