Japanci sad smiju slati vojsku u rat izvan zemlje (prvi put nakon Drugog svjetskog rata)

Donji dom japanskog parlamenta usvojio je u četvrtak, na prijedlog vlade premijera Shinza Abea, zakon koji omogućuje slanje vojnika u borbu izvan zemlje po prvi put nakon Drugog svjetskog rata, unatoč velikim prosvjedima građana.

Usvajanje tih prijedloga zakona o jačanju vojne uloge Japana, službeno pacifističkog, u trenutku kad teritorijalna suparništva izazivaju regionalne tenzije, izazvalo je ogromni prosvjed, a planirani su i novi prosvjedi.

Prosvjed je podsjećao na one u kojima je svrgnut s dužnosti premijera Abeov djed prije 55 godina nakon što je progurao u parlamentu revidirani američko-japanski sigurnosni pakt.

Gomile prosvjednike – organizatori su rekli da ih je bilo 100.000 – okupile su se nedaleko od parlamenta. Mnogi su ostali do duboko u noć. Nosili su plakate i uzvikivali “Abe, daj ostavku” i “Ne ratu, ne ubijanju”. Prosvjednici su se ponovno počeli okupljati u četvrtak, iako bi zbog kiše njihov broj mogao biti manji.

Novi zakon omogućuje vojnu pomoć saveznicima

Ovoj prijedlog zakona sada ide u gornji dom parlamenta i ako zastupnici budu glasali protiv njega nakon 60 dana vratit će se u donji dom, gdje ih Abeova koalicija može usvojiti dvotrećinskom većinom.

Abe je te kontroverzne zakone promovirao nakon izbora u prosincu 2012. Novi tekstovi zakona potvrđuju vladinu odluku iz prošle godine o potvrdi načela “kolektivne samoobrane”. Takav bi razvoj trebao omogućiti japanskim oružanim snagama, službeno nazvanima Snage za samoobranu, da priskoče u pomoć savezniku, primjerice SAD-u, iako Japan nije izravno napadnut.

U Japanu je na snazi bila odredba, usuglašena nakon japanske kapitulacije u Drugom svjetskom ratu, po kojoj se toj državi vojna sila dozvoljava samo u samoobrani.

Japanski put mirnog razvoja je upitan

Dugo ograničene svojim pacifističkim poslijeratnim Ustavom, japanske oružane snage ubuduće će dobiti prošireni spektar vojnih opcija, iako se očekuje da će vlada najvjerojatnije ostati vrlo oprezna kod odluka o sudjelovanju u međunarodnim operacijama, kao što je 2003. godine bila američka invazija na Irak.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova prioćilo je da je taj potez doveo u pitanje poslijeratnu predanost Japana “putu mirnog razvoja” i pozvalo je Japan da nauči povijesne lekcije. Odnosi Kine i Japana narušeni su zbog nesuglasica u Istočnom kineskom moru, ali i nepovjerenja i ostavštine Japana iz vojne agresije u Drugom svjetskom ratu.