Je li 24-satni rat na Kavkazu zapravo Putinovo maslo? Analitičari: 'Nema sumnje, ovo je poruka što slijedi svakome tko podrži Ukrajinu'

Napad Azerbajdžana na armensku enklavu Nagorno-Karabah dogodio se baš u trenucima kad su pogoršani odnosi između Armenije i Rusije koja je posredovala u okončanju rata 2020. godine.

Armenski premijer Nikol Pašinjan rekao je u lipnju da njegova zemlja ne podržava rusku invaziju na Ukrajinu. Pozvao je američke vojnike da u rujnu održe zajedničke vježbe u Armeniji. Njegova supruga Anna Hakobjan službeno je posjetila Kijev početkom ovog mjeseca. Tada je Armenija prvi put poslala humanitarnu pomoć Ukrajini.

Pelosi posjetila Armeniju prošle godine

Prošle je godine tadašnja predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi postala najviša američka dužnosnica koja je posjetila Armeniju otkako je zemlja 1991. stekla neovisnost od Moskve.

Moskva je optužila Armeniju za “neprijateljske korake”. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da dolazak 85 američkih vojnika “neće biti dobar ni za koga, uključujući Armeniju”.

Blokada ceste dovela do nestašice hrane

Armenija je optužila Kremlj da je zbog rata u Ukrajini zakazao u osiguravanju 2000 ruskih mirovnjaka raspoređenih 2020. na koridoru Lačin, jedinoj cesti koja povezuje Nagorno-Karabah s Armenijom. Cestu su blokirali azerbejdžanski civili koji su, uz podršku glavnog grada Azerbajdžana Bakua, doveli do kritične nestašice hrane i vode na tom području posljednjih mjeseci.

Dio analitičara smatra da je Kremlj vjerojatno dao Azerbajdžanu do znanja kako nema ništa protiv ponovnog napada na Nagorno-Karabah. “Rusi su gotovo sigurno mogli ovo zaustaviti da su htjeli, djeluje kao da su dali zeleno svjetlo da se ovo dogodi”, kazao je Thomas de Waal, viši suradnik u think tanku Carnegie Europe.

Nagorno-Karabah naseljen većinom Armencima

Nagorno-Karabah je međunarodno priznat kao dio Azerbajdžana. Njegovih 150.000 stanovnika su većinom etnički Armenci. U srpnju, dok su se odnosi između Armenije i Rusije pogoršavali, Moskva je prvi put rekla da bi se područje koje Armenci zovu Artsah, trebala podrediti vlasti iz Bakua, piše The Times.

Armenija je članica Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti, grupe šest bivših sovjetskih država koju predvodi Rusija, a ne uključuje Azerbajdžan. Međutim, Moskva nema obvezu braniti Nagorno-Karabah jer ga ne priznaje kao dio Armenije. Kremlj je u utorak izrazio zabrinutost zbog izbijanja sukoba i pozvao obje strane na razgovore, što je danas i rezultiralo pristajanjem Armenaca na primirje.

Održani prosvjedi u glavnom gradu Armenije

Armenska oporba optužuje Pašinjana da je slab u pogledu Nagorno-Karabaha, a prosvjedi su jučer održani ispred vladinih zgrada u Erevanu, glavnom gradu. “Ne smijemo dopustiti da određeni ljudi, određene snage zadaju udarac armenskoj državi”, rekao je Pašinjan. “Već postoje pozivi, koji dolaze s različitih mjesta, da se izvede državni udar u Armeniji”, dodao je.

Azerbajdžan ima potporu Turske i Rusije. Armenija je povezana sa susjednim Iranom koji je priopćio kako neće prihvatiti nikakve promjene povijesnih granica u regiji južnog Kavkaza, a koje uključuju i Azerbajdžan i Armeniju. Sergej Šojgu, ruski ministar obrane, doletio je u utorak u Teheran na razgovore.

Azerbajdžan optužen za etničko čišćenje područja

Kritičari su optužili Azerbajdžan da pokušava etnički očistiti Nagorno-Karabah tjerajući Armence da napuste to područje. Prije nego li je danas postignuto primirje, postojale su naznake da bi sukob mogao izazvati tešku humanitarnu krizu u regiji.

Postupci Azerbajdžana mogli bi predstavljati problem i za Europsku uniju koja je prošle godine udvostručila uvoz plina iz Bakua kao alternativu opskrbi energijom iz Rusije. Charles Michel, čelnik Europskog vijeća, rekao je da je vijest o azerbajdžanskom napadu poražavajuća. “Vojne akcije Azerbajdžana moraju se odmah zaustaviti kako bi se omogućio dijalog između Bakua i Armenaca iz Karabaha”, dodao je.

Ubijeno stotinjak ljudi, stotine ozlijeđene

Bivši čelnik Armenaca u Karabahu rekao je u srijedu da je blizu 100 ljudi ubijeno, dok su stotine ozlijeđene nakon što je Azerbajdžan pokrenuo operaciju protiv armenskih separatističkih vlasti. Azerbajdžanske snage nastavile su vojnu operaciju tijekom noći i u srijedu.

Baku je odbacio optužbe da mu je cilj etničko čišćenje Nagorno-Karabaha te poručuje da će zaštititi prava armenskih civila na tom području sukladno svom ustavu. No, poručuje da je odlučan u cilju uklanjanja političke i vojne strukture odcijepljene regije.

Armenci pristali na prijedlog o primirju

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je u srijedu da su ruske mirovne snage evakuirale više od 2000 civila iz odcijepljene regije nakon što je Azerbajdžan u utorak započeo svoju “antiterorističku” operaciju, izvijestila je ruska državna novinska agencija TASS.

Etnički Armenci pristali su u srijedu na ruski prijedlog o prekidu vatre, 24 sata nakon što je Azerbajdžan započeo ofenzivu za povratak kontrole nad enklavom. Armenske separatističke snage u Karabahu rekle su da je Azerbajdžan probio njihove linije i zauzeo brojne uzvisine i strateška cestovna čvorišta dok je svijet stajao po strani, ne poduzimajući ništa.