Jedan njemački institut otkriva da će plaće u svim državama Europske unije rasti, osim kod nas u Hrvatskoj

Plaće u Hrvatskoj će pasti za 1,5 posto ove godine, drugdje će toliko rasti

27.03.2015., Zagreb - Radnici pile metalnu cijev.
Photo: Zeljko Lukunic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL/PIXSELL

U 2015. godini u svim zemljama članicama Europske unije plaće će rasti, osim u jednoj – Hrvatskoj, piše DW.

Podaci su to koji proizlaze iz novog Europskog izvješća o plaćama koje je izradio njemački Institut za ekonomiju i sociologiju zaklade Hans Böckler, bliske sindikatima. U izvješću se radi o vrijednostima nakon uzimanja u obzir aspekata koji uključuju ne samo neto rast plaća nego i inflaciju.

Svi se oporavljaju, osim nas

Prema Izvješću, u Hrvatskoj će realne plaće biti manje za 1,5 posto. Osim realnih, padat će i nominalne, točnije bit će manje za 1,4 posto od prošlogodišnjih. S druge strane pak na razini EU prognozira se rast realnih plaća za 1,5 posto.

U svim ostalim zemljama Europske unije, koje su kao i Hrvatska prošle godine imale pad dohotka, sada je zabilježen rast. U toj skupini su bile Grčka, Portugal, Cipar, Polskja i Slovenija. Pritom je Poljska zabilježila najveći rast od nabrojenih, od 2,5 posto.

Ukratko, sve te zemlje su se prema izvješću Hans Böckler zaklade oporavile, dok u Hrvatskoj to nije vidljivo.

Rast zbog inflacije, ne velikodušnosti poslodavaca

Sadašnji oporavak na EU razini autori izvješća ne povezuju s uspjesima sindikata u borbi za povećanje plaća, nego isključivo s niskim stopama inflacije. Niska inflacija je istodobno odraz stroge politike štednje u većini članica EU-a.

Thorsten Schulten iz zaklade Hans Böckler naglašava kako će Europa iz lošeg gospodarskog stanja izaći tek kada se dustane od “isključive usredotočenosti na konkurentnost” te prelaska na veće pridavanje pozornosti kupovnoj moći građana tj. unutarnjoj potrošnji.

Za pad realnih primanja posljednjih godina stručnjaci iz WSI-ja, između ostalog, krive i činjenicu da mnogi poslodavci, s obzirom na visoke stope nezaposlenosti, rijetko plaćaju satnice koje su više nego satnice dogovorene kolektivnim ugovorima što je u razdobljima gospodarskog uzleta i nedostatka radne snage u pravilu slučaj.