Jesmo li svjesni da Vlada optužuje veleposlanika SAD-a da ih želi srušiti i da je iz interesa minirao prodaju aviona?
Neimenovani izvori danas su u Večernjem listu iznijeli kvalifikacije koje bi se mogle dramatično odraziti na odnose Hrvatske i SAD-a
U diplomatskim krugovima u Zagrebu procjenjuje se da je nakon objave teksta u Večernjem listu o kojemu se američkog veleposlanika Roberta Kohorsta optužuje da je izravni krivac za propast kupnje izraelskih ratnih zrakoplova, došlo do tako dramatičnog obrata u odnosima između Hrvatske i SAD-a da je posve neizvjesno što će se dalje događati. Premda je tijekom Domovinskog rata bilo ponekad nesporazuma, napetosti pa i sporova između Zagreba i Washingtona, još se nikada nije dogodilo da hrvatska strana javno optuži jednog američkog veleposlanika da radi na rušenju Vlade. Time je, ocjenjuje se, prijeđena granica preko koje Washington sasvim sigurno neće moći prijeći. Iskusni diplomat države članice EU-a i NATO-a pakta predviđa da su sada moguća samo dva ishoda.
“ Ne ulazeći u to tko je u sporu u krivu, a tko u pravu, poslije takvih optužbi Washington bi morao opozvati veleposlanika Kohorsta te otvoriti istragu osoblja veleposlanstva koje hrvatska strana optužila da su srušili posao s kupnjom izraelskih zrakoplova kako bi jednoj interesnoj skupini omogućili bogatu zaradu. S obzirom da su Amerikanci izrazito osjetljivi na pitanje korupcije sasvim je sigurno da će se ta stvar detaljno istražiti.
Ako pak veleposlanik Kohorst ostane na svojoj funkciji to će ozbiljno ugroziti odnose između Zagreba i Washingtona jer je teško zamisliti kakva će biti komunikacija između hrvatskih organa vlasti i američkog veleposlanika. Takve situacije rijetko se događaju u odnosima između prijateljskih država, premda se već nekoliko veleposlanika koje je imenovao Donald Trump otvoreno sukobilo s vlastima zemalja u kojima obavljaju svoju diplomatsku funkciju. Premda su domaći mediji žestoko napadali te veleposlanike, još se ipak nije dogodilo da ih optužuju za pokušaj svrgavanja legalne vladu”, zaključio je sugovornik Telegrama.
Amerika je navodno razmišljala i o iskazivanju nepovjerenja Kohorstu
U tekstu Večernjeg lista američkog veleposlanika Roberta Kohorsta izravno se optužuje da je “nositelj potpuno suprotnih i u tom trenutku šokantnih i zbunjujućih poruka o nemogućnosti posla između Hrvatske i Izraela”. Potom se navodi da je nakon propasti posla i prestanka blokade američke vlade veleposlanik došao u Banske dvore te da nakon “sastanka s Andrejem Plenkovićem, medijskim istupom nastavlja s pričom o hrvatskoj krivici, istupom kojim se Kohorst predstavio kao svojevrsna reinkarnacija Petera Galbraitha i Williama Montgomeryja zajedno. U Vladi je taj istup shvaćen kao čin podupiranja zahtjeva za interpelacijom protiv ministra Damira Krstičevića, kao i pokušaj rušenja aktualne hrvatske Vlade.”
Večernji list piše kako je nakon istupa Kohorsta u Vladi čak razmišljalo “i o iskazivanju nepovjerenja prema službenom američkom veleposlaniku”, ali se od toga odustalo nakon što je on nakon nekoliko sati demantirao sam sebe“. No u diplomatskim krugovima u Zagrebu smatra se da je doduše Kohorst donekle ublažio neke svoje formulacije, ali da niti jednom rječju nije povukao niti doveo u pitanje svoja temeljna stajališta i ocijene. Tako da je posve jasno zašto hrvatska strana nije bila zadovoljna reakcijom ambasadora Kohorsta. Zbog toga je odlučeno da se američko veleposlanstvo kompromitira do krajnjih granica te se zbog toga odlučilo optužiti veleposlanika i članove ambasade “da su zastupali interese pojedinih skupina koji su na poslu kupnje zrakoplova htjele zaraditi”.
Večernji list zaključuje, očito prenoseći stajališta Vlade, da su sada odnosi između Hrvatske i veleposlanika Kohorsta izrazito nategnuti. “Pogotovo što hrvatska strana sumnja da su pojedini dužnosnici veleposlanstva u blokiranju hrvatsko-izraelskog posla i guranju grčke ponude predstavljali interese onih koji bi tim poslom osigurali modernizaciju tih grčkih aviona i gdje bi sama modernizacija, koju bi, naravno, proveo Lockheed Martin, stajala oko 650 milijuna dolara, dakle, ukupan posao više od 800 milijuna dolara.”
Večernji tvrdi da je veleposlanstvo od početka guralo grčke avione
U tekstu se američko vojno izaslanstvo dodatno sumnjiči da se ponašalo krajnje ignorantski te da su, doduše 29. studenoga upozorili “da ni jedna ponuda zrakoplova F-16 nije konačna”, a da pri tomu uopće nisu “bili zainteresirani za podatke koji pokazuju suprotno.” Prema tvrdnjama hrvatske strane “Amerikanci su tražili da na natječaju pobijedi – F-16, a ne jedna od tri države koje su ponudile svoje F-16-ce!? Rješenje bi, kazali su, bilo to da Hrvatska kupi nove F-16, no dodaju i da za grčku ponudu postoji suglasnost LM-a”.
Na kraju, tvrdi Večernji list, odnosno Vlada, “analiza prepiske pokazuje da je u razmjeni dokumenata koja je sastavljana pri Veleposlanstvu SAD-a u Zagrebu, točnije u vojnom uredu predstavništva, od početka primjetna velika rezerviranost i izravno protivljenje poslu s Izraelcima te “guranje” grčke ponude. Komunikacija o problematičnoj temi, TPT-u odvija se na više razina, a u ranim fazama se vidi i diskrepancija – dok iz američkog veleposlanstva u Zagrebu dolaze suzdržane poruke, od najviših dužnosnika State Departmenta i Pentagona Hrvatska dobiva jamstva kako u nabavi zrakoplova iz Izraela neće biti problema.
Iz američkog veleposlanstva stižu i oni famozni mailovi, non-paperi, white-paperi, koji su dostavljani hrvatskoj strani, a riječ je o tri dokumenta. Kako je u procesu tripartitnog pregovaranja dogovoren i način i razina službene komunikacije, a ona nije predvidjela nikakve non-papere, samo “papere”, službeni Zagreb te uratke veleposlanstva SAD-a i nije uzimao kao službeni stav State Departmenta ili Pentagona jer su poslani izvan dogovorenih kanala komunikacije. “
Zašto je američki veleposlanik sve odmah podijelio s medijima?
Na kraju Večernji list zaključuje kako u “MORH-u zbog propasti posla vlada komorna atmosfera, a i sam Plenković kaže da Hrvatska više nikada neće dobiti tako dobru i povoljnu ponudu poput one izraelske. Neki pak drže da je valjalo još malo pričekati jer Izrael bi sigurno na kraju našao rješenje, no više se nije mogla odgađati odluku o poništenju natječaja jer je Vlada bila izložena histeriji koju su podigli “non-paperi” i selekcionirani dokumenti.”
Postavlja se pitanje zašto je veleposlanik Kohorst, nakon razgovora s premijerom Andrejom Plenkovićem, nezadovoljstvo administracije Donalda Trumpa neprekidnim ponavljanjem najviših hrvatskih dužnosnika kako je za propali posao kupnje izraelskih vojnih zrakoplova kriva isključivo američka strana, odlučio svoja stajališta odmah podijeliti s medijima. Zaista se rijetko događa u diplomatskoj praksi da jedan veleposlanik na taj način, preko medija, izravno opovrgava službena stajališta najviših dužnosnika jedne države. Posebice zbog toga jer su Hrvatska i SAD dvije savezničke i prijateljske države k tomu još i članice NATO pakta.
Kakve bi mogle biti posljedice za odnos SAD-a i Hrvatske?
Takvo ponašanje Kohorsta moglo bi se tumačiti kao da je američkoj strani bilo važnije obavijestiti hrvatsku javnost o pravim razlozima propasti kupnje izraelskih zrakoplova, nego li o tomu raspravljati s premijerom Plenkovićem. Da im je bio bitan razgovor s premijerom, tada o njemu ne bi odmah obavijestili hrvatsku javnost. Trumpovoj administraciji, vjerojatno je bilo neprihvatljivo da se ogorčenje domaće javnosti pokušava usmjeriti prema SAD-u koji, kako tvrde, nije učinio ništa što kod sklapanja takvih poslova nije uobičajena procedura.
Nakon tog Kohorstova istupa nije bilo teško zaključiti da su se Vlada, predsjednica i premijer, a ponajviše ministar Damir Krstičević, našli na izravnom udaru Washingtona te zbog toga u krajnje delikatnoj situaciji. Pogotovo stoga što su se predsjednica i ministar obrane nerijetko dičili dobrim vezama u Washingtonu. Stoga se odmah nametnulo kako će ministar Krstičević, nakon takvih optužbi, komunicirati s predstavnicima američkog ministarstva obrane, s kolikom će ga ozbiljnošću doživljavati u NATO paktu kad su najveći hrvatski saveznici na taj način doveli u pitanje njegovu stručnost i sposobnost. Kakav će biti njegov kredibilitet, pa i cijele Vlade, kako će se dogovarati akcije ili poslovi unutar NATO pakta. Vlada Andreja Plenkovića odlučila je stoga staviti sve na kocku jer da nije tako postupila priznala bi nekompetentnost ili da se iza tolikog inzistiranja na sklapanju poslova s Izraelom krije i nešto drugo.