Johnson posljedice klimatskih promjena usporedio s padom Rimskog carstva

Klimatske promjene i pandemija covida-19 glavne su teme dvodnevnog sastanka čelnika dvadeset najvećih svjetskih ekonomija koji je počeo u subotu u Rimu, a uvodnim govorom otvorio ga je talijanski premijer, javlja BBC. To je prvi put da se čelnici država G20 sastaju uživo otkad se covid-19 proširio svijetom. Na sastanku nisu kineski vođa Xi Jinping, koji nije napustio Kinu od početka pandemije, kao ni ruski predsjednik Vladimir Putin, ali obojica će sudjelovati videovezom.

Samit se održava kratko nakon upozorenja stručnjaka da je potrebno hitno djelovanje po pitanju smanjenja štetnih emisija, te dva dana prije no što će se svjetski čelnici susresti u Glasgowu na klimatskoj konferenciji Ujedinjenih naroda (COP26), koji počinje sutra, a traje do 12. studenog. Skupina G20, koju čini devetnaest država i Europska unija, odgovorna je za 80 posto svjetskih emisija stakleničkih plinova. Gotovo trećina se odnosi na Kinu.

Domaćin konferencije COP 26 u Škotskoj, britanski premijer Boris Johnson je uoči samita u Rimu dao niz intervjua medijima. Upozorio je da bi neuspjeh oko postizanja dogovara za borbu protiv klimatskih promjena u Glasgowu mogao dovesti do “ozbiljnih geopolitičkih događaja”. Kao primjer je istaknuo velike migrantske valove, na što je upozorila i Svjetska banka, te globalno nadmetanje za hranom i vodom usporedivši to s padom Rimskog carstva, piše Guardian.

‘Rimsko carstvo je palo zbog migracija’

Johnson je istaknuo da je upitno hoće li samit biti uspješan naglasivši da smatra kako postoji 60 posto šanse da će se u Glasgowu usuglasiti oko potrebnih akcija. Za BBC je rekao da se svatko mora usredotočiti na borbu protiv klimatskih promjena.

“UK pokušava apstraktni koncept od nula emisija o kojem smo govorili u Parizu prije šest godina (op.a Pariški sporazum iz 2015.) pretvoriti u ostvarive ciljeve, poput smanjenog korištenja ugljena i automobila s motorima na unutarnje izgaranje, posađivanja milijuna drveća i osiguravanja novca koje svijet treba za financiranje zelenih tehnologija”, poručio je Johnson.

Za Channel 4 je poručio da bi posljedice rasta temperature mogle izazvati ozbiljne geopolitičke događaje. “Stvorile bi se nestašice, dolazilo bi do nastanka pustinja i nestajanja životinjskih staništa, došlo bi do masovnog kretanja ljudi i nadmetanja za vodom i hranom. To su stvari koje će politički biti jako teško kontrolirati. Rimsko carstvo je palo uglavnom zbog nekontroliranih migracija. Carstvo nije moglo kontrolirati svoje granice i ljudi su počeli dolaziti s istoka i odsvuda i dobili smo ‘mračno doba’ koje je dugo trajalo. To se može ponoviti”, poručio je Johnson.

‘Ljudi su postali manje pismeni’

Na društvenim mrežama mnogi su njegove usporedbe klimatskih promjena s padom Rimskog carstva nazvali povijesno netočnima i rasističkima istaknuvši i njegovo spominjanje Rimskog carstva na dolasku u Rim jučer navečer. To je iskoristio kao primjer urušavanja civilizacije koje bi neobuzdane klimatske promjene mogle donijeti, naglasivši da čovječanstvo, društvo i civilizacija mogu i nazadovati ne samo napredovati.

“Kad stvari krenu u krivo, to se može dogoditi iznimno brzo. Vidjeli ste to s padom Rimskog carstva i strah me reći da je to istina i danas, da ako ne postupimo ispravno oko klimatskih promjena naša civilizacija, naš svijet bi mogao krenuti unazad”, rekao je Johnson jučer, prenosi Politico.

“Nakon pada Rima, čovječanstvo je općenito postalo manje pismeno. Ljudi su izgubili sposobnost čitanja, sposobnost da crtaju ispravno s osjećajem perspektive”, opisao je Johnson pa posegnuo i za nogometnim rječnikom poručivši da čovječanstvo gubi 5:1 na poluvremenu. Međutim, uvjeren je da se taj rezultat može preokrenuti u Škotskoj.

G20 bez obvezujućih mjera

Očekuje se da će u Rimu Johnson tijekom bilateralnih sastanaka pokušati osigurati uspješnost samita COP26 koji počinje sljedeći tjedan.”Previše zemalja radi premalo”, istaknuo je Johnsonov glasnogovornik tvrdeći da će to biti poruka britanskog premijera, koji se i sam našao na udaru kritika zbog nedovoljnog smanjenja emisija stakleničkih plinova.

Reuters prenosi kako u nacrtu zajedničkog priopćenja G20 stoji obećanje o djelovanju prema ograničenju rasta temperature na 1,5 stupnjeva, no da neće biti obvezujućih mjera.

Članice G20 su i države poput Saudijske Arabije, zemlje s najvećim rezervama nafte na svijetu, te Australije kojoj je ugljen drugi najvažniji izvozni proizvod te i dalje ulaže u taj energent iako stručnjaci pozivaju na njegovo napuštanje, stoga su kritičari i ekološke skupine skeptične oko iskrenosti namjera država u borbi protiv klimatskih promjena.