Još je zimus predvidio sukob, danas upozorava: 'Čini se da bi Hamas mogao pokrenuti treću intifadu. Evo što to znači'

Nakon što je 14. listopada u bolnici Al-Ahli u Gazi došlo do eksplozije koju izraelski i zapadni dužnosnici pripisuju skupini Islamski džihad, a Palestina Izraelu, nasilni prosvjedi izbili su u Jeninu, Nablusu, Ramalahu, Tubasu i drugim većim gradovima na Zapadnoj obali.

Oslabljen Abbasov legitimitet

Palestinci su također proglasili opći radnički štrajk diljem teritorija, a ekstremisti, inače izraelski doseljenici, još su dodatno otežali situaciju kada su počeli provoditi napade odmazde.

Više od 90 Palestinaca poginulo je na Zapadnoj obali do jutra 22. listopada. Palestinska Samouprava, koja upravlja Zapadnom obalom, bit će pod teškim pritiskom da zadrži kontrolu, a njezini napori da se očuva red naštetit će već ionako oslabljenom legitimitetu palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa.

Časopis Foreign Affairs piše kako će za neredi na Zapadnoj obali za Washington samo pogoršati izazove stvorene ratom u Gazi. Posljednjih su godina mnogi promatrači stavili izraelsko-palestinski sukob u drugi plan.

Normalizacija odnosa u regiji

Zaključili su da je unatoč nestabilnosti izraelske politike postignuta nova ravnoteža. Regionalna “normalizacija” postala je poštapalica nakon što je Izrael potpisao mirovne sporazume s Bahreinom, Marokom, Sudanom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Činilo se kako su se Izrael i Saudijska Arabija po prvi puta približili uspostavi službenih diplomatskih odnosa. Međutim, stvarnost na terenu očito je drugačija.

Autor eseja Daniel Byman, viši je suradnik u Centru za strateške i međunarodne studije i profesor na Fakultetu za vanjske poslove Sveučilišta Georgetown, prošle je veljače pisao kako bi uskoro moglo doći do opasnog razvoja događaja i na palestinskoj i na izraelskoj strani, a da su izgledi za 2023. godinu mračni. Unatoč smirenosti Izraela i SAD-a, dokazi su jasno ukazivali na neizbježno – šansa za treću intifadu veća je nego što je bila godinama, a Hamasov napad i odgovor Izraela eksponencijalno su povećali te izglede.

Hamas postajao sve moćniji

Abbas je preuzeo kormilo palestinskog vodstva nakon smrti dugogodišnjeg palestinskog vođe, Yasera Arafata, 2004. godine. Ova se tranzicija dogodila tijekom druge intifade, koja je bjesnila od 2000. do 2005., a zatim se polako ugasila.

Arafat je vidio Hamas kao oružje protiv Izraela, dajući organizaciji prostor za djelovanje kada je želio pritisnuti zemlju, ali ga obuzdavajući kada je želio smiriti situaciju. Vjerovao je da ga može uništiti kako ga volja.

Ali je Hamas ubrzo postao prejak i stvari su izmakle kontroli. Militantna skupina stekla je znatan kredibilitet svojim ponovljenim napadima na Izrael tijekom druge intifade, dok je Palestinska Samouprava podlegla korupciji i unutarnjim sukobima.

Posredništvo u okupaciji

Abbasu je nedostajala Arafatova karizma i revolucionarni legitimitet, a njegov je uspon dodatno oslabio popularnost Palestinske Samouprave. Hamas je tako postao moćan Abbasov suparnik.

Čelnici Palestinske Samouprave zabrinuti su zbog Hamasove popularnosti među Palestincima, posebno tijekom kriza poput ove koja se događa danas, kada je Hamas u središtu palestinske pažnje. Organizacije za ljudska prava tvrde da se Palestinska Samouprava koristi mučenjem, premlaćivanjem i nasumičnim uhićenjima kako bi suzbila nemire pristaša Hamasa.

Prema Institutu za studije nacionalne sigurnosti Sveučilišta u Tel Avivu, palestinske vlasti čak prijete članovima obitelji svojih političkih protivnika. Palestinska Samouprava ima mnogo neprijatelja – mnogi Palestinci je doživljavaju kao posrednika za izraelsku okupaciju. Za one koji žive pod okupacijom na Zapadnoj obali, izbor između Hamasa i suradnje s Palestinskom Samoupravom je lak.

Porast osvetničkog nasilja

Situacija na Zapadnoj obali bila je napeta i prije Hamasova napada. Palestinski bijes zbog izraelske beskrajne okupacije, njegovog širenja naselja i pogroma kojeg su počinili izraelski doseljenici konstantno je rastao.

Kako sve više Palestinaca bude ubijeno tijekom izraelskih vojnih operacija u Gazi, nemiri na Zapadnoj obali vjerojatno će nastaviti eskalirati, što će zauzvrat potaknuti više izraelskog osvetničkog nasilja.

Takav razvoj događaja samo bi ojačao Hamas. Iako mnogi Palestinci osuđuju smrt nevinih i s izraelske strane, vjerojatno su ponosni što i Izrael osjeća bol i ne može ignorirati probleme u Palestini, piše Foreign Affairs.

Hamas preuzima plašt heroja

Palestinske i druge protuizraelske skupine nazivaju takvo nasilje “otporom”, nešto što ima dugu tradiciju među Palestincima te Hamas preuzima plašt heroja iz prošlosti.

Kako bi ojačao svoj legitimitet i odvratio palestinski bijes, Abbas poduzima retoričke i diplomatske mjere. Abbas je nakon eksplozije u bolnici optužio Izrael za “gnusan ratni zločin” i otkazao sastanak s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, ne želeći se pojaviti pored čelnika zemlje koju mnogi Palestinci krive za omogućavanje izraelske agresije.

Abbas će vjerojatno dodatno pojačati svoj antiizraelski i antiamerički stav u nadolazećim danima pokretanjem diplomatskog pritiska na izolaciju Izraela i provođenjem simboličnih mjera za prekid javne suradnje s Izraelom. Mogao bi, na primjer, suspendirati sudjelovanje Palestinske Samouprave u odborima koji upravljaju opskrbom vodom i energijom Izraela i Gaze.

Budućnost Palestinske Samouprave

Problem s kojim se suočava Abbas i Palestinska Samouprava jest budućnost, odnosno, nasljednik. Abbas je 87-godišnjak i nije jasno tko bi ga mogao naslijediti. Prisutnost svojih suparnika je prigušio dajući im malo ili nimalo vidljivosti.

Međutim, nakon što on umre, moglo bi doći do političkih noviteta. Moguće je da će se pojaviti više ljudi koji će se boriti za mjesto na čelu Palestine. Mnogi potencijalni kandidati dio su stare garde koja je vladala uz Abbasa, ali moguće je da će se pojaviti novi, mlađi vođa, netko tko donosi svježu perspektivu.

Trenutačno stanje na Zapadnoj obali prilika je za takve vođe. Izraelci strahuju da će Hamas iskoristiti spor oko nasljednika kako bi povećao svoju moć, uključujući pokušaj preuzimanja kontrole nad Zapadnom obalom.

Agresija izraelskih doseljenika

Izrael mora suzbiti ratobornost svoje doseljeničke zajednice tako što će njegova obavještajna služba i policija agresivno identificirati planove doseljenika da maltretiraju Palestince. Drugim riječima, na isti način mora tretirati izraelske terorističke doseljenike kao što tretira i druge terorističke prijetnje.

Nasilje doseljenika protiv nedužnih Palestinaca riskira stvaranje krize na Zapadnoj obali u trenutku kada se Izrael mora usredotočiti na Gazu i odvratiti Hezbolah. Ali čak i ako Izraelu pođe za rukom smanjenje nasilja, Palestinci su već ionako bijesni, a žrtve kopnene invazije neizbježno će produbiti njihov bijes. Dugoročno gledano, smanjenje posljedica krize u Gazi neće puno pomoći vraćanju kredibilitet Abbasu i Palestinskoj Samoupravi.

Sve dok nema stvarnog mirovnog procesa ili druge nade za dogovoreno rješenje, Palestinci će vidjeti skupine koje zagovaraju nasilje, poput Hamasa, kao bolje vođe, unatoč razaranju koje donose njihovi postupci, piše Foreign Affairs.