Sve je izvjesnije da će se Izraelu otvoriti i treća fronta: 'Dajte nam oružje da pokažemo što znamo'

Nasilje na okupiranoj Zapadnoj obali poraslo je otkako je Izrael počeo bombardirati Pojas Gaze i sukobljavati se s Hezbolahom na granici s Libanonom, što je potaknulo zabrinutost da bi taj palestinski teritorij mogao postati treća fronta u širem ratu.

Izrael vodi rat protiv militantne skupine Hamas u palestinskoj enklavi Gazi, iz koje su se izraelski vojnici i naseljenici povukli 2005. No Izrael još uvijek okupira Zapadnu obalu, zauzetu zajedno s Gazom u bliskoistočnom ratu 1967.

Hamas, koji kontrolira Gazu, ubio je više od 1400 ljudi u iznenadnom napadu u Izraelu 7. listopada, što je izazvalo izraelsko bombardiranje u kojem je ubijeno 3500 ljudi u Gazi. Izrael priprema sveobuhvatni kopneni napad na Gazu kako bi uništio Hamas.

Zapadne zemlje podupiru Izrael

Zapadne zemlje koje podupiru Izrael strahuju od šireg rata koji bi uključio Libanon – s njegovom islamističkom skupinom Hezbolah koju podržava Iran – kao drugu frontu, te Zapadnu obalu koju izraelski mediji nazivaju potencijalnom trećom frontom.

Sukobi između izraelskih vojnika i stanovnika i Palestinaca već su postali smrtonosni. Više od 80 Palestinaca ubijeno je u nasilju na Zapadnoj obali od 7. listopada i Izrael je uhitio više od 900 ljudi. Nove racije provedene su u noći s četvrtka na petak i u zoru u petak i uhićene su još desetine njih.

Zračni napad na palestinski kamp

Izraelske snage napale su u četvrtak i izvele zračni napad na palestinski izbjeglički kamp na Zapadnoj obali, usmrtivši najmanje 12 ljudi, rekli su palestinski dužnosnici, a izraelska policija je objavila da je jedan policajac ubijen tijekom napada.

Nasilje predstavlja izazov i za Izrael i za Palestinsku samoupravu (PA), jedino međunarodno priznato palestinsko upravno tijelo čije je sjedište na Zapadnoj obali. Izraelska vojska priopćila je da je u stanju pripravnosti i da se priprema za napade, uključujući one militanata Hamasa na Zapadnoj obali.

Hamas pokušava “progutati Izrael u ratu na dvije ili tri fronte”, uključujući libanonsku granicu i Zapadnu obalu, rekao je Reutersu izraelski vojni glasnogovornik potpukovnik Jonathan Conricus. “Prijetnja je povećana”, rekao je.

‘Dajte ljudima oružje, neka se sukobe’

U Ramallahu su ovoga tjedna povici podrške vojnom krilu Hamasa, suparnika vladajuće stranke Fatah na Zapadnoj obali, pokazali rastući apetit za oružanim otporom. “Dajte ljudima oružje. Pustite ih da se sukobljavaju. Pokazat ćemo što možemo učiniti”, rekao je Salah, 20-godišnji demonstrant.

Čak je i dužnosnik Fataha Mowafaq Sehweel rekao Reutersu: “Trebali bismo pustiti uzde i upotrijebiti sva sredstva za borbu protiv okupacije”. Drugi su manje spremni za borbu. Nizar Mughrabi, vlasnik arhitektonske tvrtke, rekao je da je zgađen izraelskim napadom na Gazu, ali da nije spreman uzeti oružje u ruke.

“Netanyahu se želi boriti, Haniyeh se želi boriti – stavite ih u pustinju s oružjem i neka pucaju jedni na druge”, rekao je, misleći na izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i vođu Hamasa Ismaila Haniyeha.

Palestinski dužnosnici i izraelski analitičari kažu da brojni čimbenici pomažu rasplamsavanju napetosti, ali i obrnuto, ograničavaju njihov opseg. Jedan su njih su i stotine uhićenja koje je poduzeo Izrael. Hamas je upravo napade na Palestince na Zapadnoj obali i uhićenja naveo kao dio razloga za napad 7. listopada.

Ali uhićenja su također ograničila nasilje na Zapadnoj obali, rekao je Salah al-Khawaja, 52-godišnji aktivist protiv naseljavanja. “U Gazi ima dovoljno vremena (za Hamas) da se vojno organizira”, rekao je. “Ovdje okupacija (Izrael) može vršiti pritisak na dnevnoj bazi. Ne ostavlja prostora za izgradnju vojnih ili političkih snaga.”

‘Palestinska samouprava želi održati mir’

Dok Hamas čvrsto kontrolira opkoljenu Gazu, Zapadna obala složen je teritorij prošaran gradovima na padinama, izraelskim naseljima i vojnim kontrolnim točkama koje dijele palestinske zajednice. Izrael je okupirao teritorij 1967. i podijelio ga na velika područja koja kontrolira, mala područja u kojima Palestinci imaju punu kontrolu i područja u kojima Palestinci i izraelske snage dijele civilne i sigurnosne dužnosti.

Između sjedišta moći u Ramallahu i siromašnijih perifernih područja postoji više stajališta o prednostima upotrebe nasilja. Očajni mladići u izbjegličkim kampovima spremniji su na borbu od onih u Ramallahu, gdje poslovni ljudi i visoki palestinski dužnosnici mogu izgubiti u spirali nasilja. “Moj posao već trpi zbog nemira”, rekao je Mughrabi.

Drugi ključni čimbenik u zaustavljanju nasilja je sigurnosni sporazum između Izraela i Palestinske samouprave 87-godišnjeg predsjednika Mahmuda Abasa. Abas je osudio izraelski napad na Gazu dok su njegove snage sigurnosti gušile demonstracije. No Fatah nije javno pozivao na oružani otpor.

“Palestinska samouprava želi održati mir i zabrinuta je da bi se marševi tisuća ljudi mogli brzo pretvoriti u stotine tisuća”, rekao je palestinski politički analitičar Hani al-Masri. Dodao je da službenici PA dobro financijski stoje i da se oslanjaju na aranžmane s Izraelom kako bi bili plaćeni. “Ako Abas izgubi kontrolu ili se razboli, situacija bi se mogla pogoršati”, rekao je.

Strahovi zbog nemira i prije postojali

Lior Akerman, bivši časnik izraelske unutarnje sigurnosne službe Shin Bet, kaže da su strahovi zbog nemira na Zapadnoj obali postojali i prije rata s Hamasom. Hamas je godinama pokušavao “učiniti sve što može da aktivira teroriste na Zapadnoj obali”, kaže Akerman.

Jedna od briga za Izrael na Zapadnoj obali su napadi “vukova samotnjaka” među Palestincima koji su lojalni različitim lokalnim skupinama, ali dijele opći prezir prema izraelskoj okupaciji, kažu analitičari. Nedavna istraživanja pokazala su veliku javnu podršku među Palestincima naoružanim skupinama, uključujući lokalne milicije koje uključuju pripadnike tradicionalno odvojenih frakcija.