Kako je Moskva pred kolaps dovela instituciju koja je desetljećima čuvala međunarodnu sigurnost
Za donošenje odluka potrebna je jednoglasna potpora svih članica, pa tako i Rusije
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) osnovana je 1975. godine kao forum na kojem Zapad i Rusija raspravljaju o sigurnosnim pitanjima. Ta međunarodna organizacija, pod okriljem UN-a, bavi se pitanjima kontrole naoružanja, ljudskih prava, demokratizacije, nadzorom izbora i zaštitom okoliša. Broji 57 zemalja članica.
Prošle godine OESS je prekinuo svoju promatračku misiju u Ukrajini, nakon što je Moskva stavila veto na produljenje misije u ožujku prošle godine. Misija je započela 2014., nakon ruske aneksije poluotoka Krima. Također, Moskva je blokirala jedinog kandidata za nasljednika trenutačnog čelnog čovjeka organizacije, Bujara Osmanija. Za tu se poziciju kandidirao Margus Tsahkna, ministar vanjskih poslova Estonije, čija je vlada vjerni saveznik Ukrajine.
Uz to, Rusija blokira i vitalne odluke o novom proračunu organizacije. Sve skupa dovodi do “paraliziranja institucije”, rekao je predsjednik OESS-a Osmani, inače ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije. Osmani je obećao da neće dopustiti da se najveće svjetsko sigurnosno tijelo “uruši”, prenosi Financial Times.
‘Moskvi je u interesu da OESS bude nefunkcionalan’
Osmanijev mandat ističe u prosincu, a njegov nasljednik ili nasljednica mora dobiti jednoglasnu potporu članica OESS-a, uključujući Rusiju. Moskva vjeruje da je “u njezinom interesu učiniti OESS nefunkcionalnim”, komentirao je Ian Lesser, potpredsjednik njemačkog Marshallovog fonda, američkog think-tanka.
I dok Osmani podržava estonskog kandidata za novog predsjednika OESS-a – kojemu se protive samo Rusija i Bjelorusija – spreman je, kaže, u najgorem slučaju ostati na čelnom mjestu. “Nećemo dopustiti da se organizacija uruši”, poručuje. Međutim, i ta bi odluka trebala dobiti odobrenje Rusije.
“Nema sumnje da je OESS u najvećoj krizi od osnivanja”, rekao je Margus Tsahkna, ministar vanjskih poslova Estonije, kojeg Moskva ne želi na mjestu predsjedavajućeg.
Koja je svrha organizacije OESS?
Kriza u OESS-u odvija se dok nema naznaka da će ruska invazija na Ukrajinu doći svome kraju. Ruska agresija i institucionalni zastoj organizacije, potaknuli su pitanja o njezinoj svrsi. Slabljenje OESS-a poklopilo se s formiranjem Europske političke zajednice, prošlog ljeta, koju zagovara francuski predsjednik Emmanuel Macron, a koja isključuje Rusiju.
Inače, EU osigurava više od dvije trećine godišnjeg proračuna OESS-a od 140 milijuna eura. No, neki dužnosnici EU-a sugerirali su da Europska politička zajednica trenutno nudi učinkovitiju arenu za sigurnosne rasprave – bez ruskih opstrukcija.
Osmani kaže da “imaju još nekoliko tjedana za rad na pronalaženju konsenzusa, a zatim će nakon morati početi usvajati odluke”.