Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Politika & Kriminal

Kako se raspao ambiciozni plan cijepljenja u EU i ima li tu uopće popravka?

Može li uopće EU prisiliti proizvođače da nam isporuče dogovorene količine cjepiva?

FOTO: AFP

Svijet je u novoj utrci, u kojoj Europska unija opasno zaostaje: tko će što prije procijepiti što veći postotak stanovništva i tako omogućiti društvu da se vrati starim životnim navikama, a gospodarstvu da se izvuče iz krize. Izrael i dalje uvjerljivo vodi. Podaci sa stranice Our World in Data pokazuju da su iskoristili 44,88 doza cjepiva na sto ljudi.

Europska unija, po istom je izvoru, iskoristila više nego skromnih 1,97 doza. Početak masovne kampanje cijepljenja Europljana zasjenjen je nizom problema, od nepripremljenosti sustava do komplicirane birokracije. U međuvremenu je, međutim, iskrsnuo i mega-problem: moguća kašnjenja u isporuci unaprijed dogovorenih količina cjepiva.

Usporene isporuke

Prvi je privremeno usporavanje isporuka radi prilagodbe proizvodnje najavio Pfizer, koji je s tvrtkom BioNTech proizveo prvo cjepivo koje se počelo koristiti u EU. Prema medijskim izvješćima, situacija bi se ipak vro skoro trebala normalizirati. No, u međuvremenu su i iz tvrtke AstraZeneca izvijestili Bruxelles da u početku državama EU neće moći isporučiti dogovorene količine cjepiva.

AstraZenecino cjepivo trebalo bi krajem tjedna dobiti odobrenje za tržište EU-a. S obzirom da je logistički manje zahtjevno, države su naručile veće količine. U slučaju Hrvatske, radi se o 2,7 milijuna doza.

Skriveni detalji ugovora

Europski dužnosnici stoga zadnjih dana stoga bjesomučno pokušavaju riješiti ovaj problem, koji će u protivnom ugroziti proklamirani cilj Unije da do ljeta cijepi 70 posto populacije. Prvi je korak, dakako, pokušaj da se izlaz iz ove situacije nađe dogovorom. Što, međutim, ako dogovor izostane – ima li EU načina da prisili proizvođače da ispune preuzete obveze?

Ovdje je, možda, potrebno spomenuti i širi kontekst: eksplicitan odgovor na pitanje koji su mehanizmi rješavanja sporova predviđeni u ugovorima s farmaceutskim kompanijama nije moguće dobiti jer su detalji tih ugovora, kako smo već pisali, proglašeni korporativnom tajnom.

Ipak, iz neslužbeni izvori uglednih europskih medija, ali i javne izjave pojedinih političara, poput hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, daju određeni uvid u moguće korake. Čije spominjanje, također, treba promatrati kao svojevrsni pritisak da se problem riješi što prije i bez pravnih zavrzlama.

Penali za kašnjenje

Europski dužnosnici već nekoliko dana vode razgovore s čelnim ljudima kompanije AstraZeneca. Nakon pregovora održanih tijekom ponedjeljka, povjerenica za zdravstvo Stella Kyriakides objavila je da su od tvrtke tražili detaljan plan isporuka te najavila novi sastanak za srijedu.

Agencija Reuters je, pak, istog dana izvijestila o mogućnosti penala za nepoštivanje ugovora. Dužnosnik EU-a s kojim su neslužbeno razgovarali „nije isključio mogućnost“ sankcija, ali nije ni precizirao kako bi do toga moglo doći jer je za to još prerano, javio je Reuters. Penale je načelno spominjao i Plenković.

Na pitanje može li EU ponovno ispregovarati uvjete isporuke – da, primjerice, ponudi višu cijenu – premijer je ustvrdio da ne vidi nikakav logičan razlog da se to učini ako onaj tko je preuzeo obvezu, tu obvezu ne ispunjava. „Valjda bi oni trebali neke penale plaćati nama, a ne obrnuto“, kazao je Plenković.

Jesu li izvjesne tužbe?

Mogu li države članice tužiti proizvođače cjepiva, ako oni ne isporuče dogovorene količine cjepiva? I još važnije, ako ta mogućnost postoji, jesu li države spremne na taj potez? Ta su se pitanja otvorila nakon najave iz Italije da će poduzeti „pravne korake“ jer u Rimu kašnjenje isporuka smatraju ozbiljnim kršenjem ugovornih obaveza.

U ponedjeljak su, javlja Hina, uputili pismo kompaniji Pfizer u kojem pozivaju na poštivanje obaveza iz ugovora uz napomenu da će analizirati moguće daljnje poteze na nacionalnoj i europskoj razini. Hrvatska, prema izjavama predsjednika Vlade, zasad ne priprema neku sličnu akciju. Ali premijer, izgleda, ne isključuje mogućnost zajedničke europske tužbe, ako ugovori doista budu prekršeni.

“Stranka tog ugovora je Komisija, oni su to potpisivali uime nas. Opcija je da iskoristimo sva sredstva da se ugovorne obveze ispune”, kazao je Plenković na pitanje da komentira pravne korake koje najavljuje Italija.

Kontrola izvoza cjepiva

Povjerenica Kyriakides najavila je u ponedjeljak da će EU uvesti nadzor nad izvozom cjepiva, slično kao što je u proljeće, zbog pandemije koronavirusa, privremeno bio uveden kontrolni mehanizam nad izvozom zaštitne medicinske opreme. Taj bi se mehanizam, naravno, odnosio na cjepiva koja su proizvedena u tvornicama na teritoriju EU-a.

Kompanije bi, prema službenoj najavi, ubuduće morale unaprijed obavijestiti Bruxelles kada žele izvesti cjepiva u tzv. treće zemlje, države koje nisu članice Unije. To ne bi vrijedilo jedino za humanitarne isporuke. U Bruxellesu, čini se, strahuju da cjepivo planirano za EU ne završi na drugim destinacijama.

U proljeće, kada je prijetila nestašica zaštitne opreme, vizira, maski, rukavica i tako dalje, izvoz tih proizvoda u treće zemlje bio je moguć jedino uz izričito odobrenje određene države članice iz koje bi se ta roba izvozila. U slučaju cjepiva, pak, iz Komisije tvrde da se ne bi radilo ni o zabrani niti o ograničavanju izvoza, nego samo o praćenju koliko se cjepiva izvozi i kamo.