Kako se u Hrvatskoj liječe onkološki pacijenti: 'Polovica ih ne dobiva terapiju, a aparati su zastarjeli i prošao im je rok' 

Šef Koordinacije udruga zdravstvu iznio alarmantne podatke

06.06.2021., Zagreb - Klinicka bolnica Dubrava otvorila je nakon 217 dana vrata za pacijente koji nisu zarazeni koronavirusom.
Photo: Zeljko Hladika/Pixsell
FOTO: Zeljko Hladika/Pixsell

Onkološki pacijenti u Hrvatskoj predugo čekaju na terapije, polovica ih terapiju niti ne dobije, a aparati na kojima se radi su zastarjeli. To su samo neki od niza problema u zdravstvu na koje je tijekom svog gostovanja na N1 Televiziji upozorio Ivica Belina, predsjednik Koordinacije udruga zdravstvu.

Belina je istaknuo kako problem koji postoji s radioterapijom još od prije korone nije riješen. Ta se terapija, kako je kazao, obavlja na zastarjelim uređajima, odnosno onima kojima je prošao rok. Istaknuo je da ne nedostaje samo aparata već i kadra koji može raditi na tim aparatima pa da zbog toga radioterapiju dobije samo 50 posto pacijenata kojima je ona propisana. Ostali se liječe “sistemskim liječenjem lijekovima”.

Dugotrajna čekanja i neorganiziran sustav

Belina upozorava i da pacijenti na sve u zdravstvu moraju dugo čekati, ali da je i sustav loše organiziran odnosno da postoji problem s prolaskom pacijenta kroz sustav. “Kod nas je problem u čekanju na terapije, u čekanju na dijagnostiku, u čekanju na odluku o terapiji. Ili ako imate bolest koja uslijed liječenja napreduje, kada se donosi odluka o nastavku liječenja, to je isto što se predugo čeka. Drugi problem je što se rak ne liječi isključivo u centrima koji su za specijalizirani za liječenje raka, nego se liječi u svim zdravstvenim ustanovama”.

Kaže i kako se Koordinacija zbog brojnih problema ali i nabave opreme obratila i Vladi i Saboru i Ministarstvu zdravstva, te da se nada da će reagirati jer pacijenti više ne mogu čekati. Ističe da sada nakon nacionalnog okvira treba napraviti i nacionalni akcijski plan borbe protiv raka. “Službeni planirani potezi su nabava opreme za radioterapiju, uspostavljanje nacionalne onkološke baze podataka jer ne pratimo ishode liječenja pa ne znamo koje bolnice najbolje liječe ljude i uparivanje tih podataka s podacima iz registra za rak i treća stvar je definiranje ustanova u kojima se onkološke bolesti liječe i definiranje u kojoj fazi bolesti će pacijent u kojoj ustanovi dobiti odgovarajuću razinu usluge”, zaključuje.