Stručnjak za Telegram: Kako su bombaši s Laništa raskrinkani uz pomoć aplikacije koju je FBI podvalio kriminalcima
Razgovarali smo s Alenom Delićem, potpredsjednikom Hrvatske udruge menadžera sigurnosti
Kriminalna grupa Viktora Milakovića i Lee Zdenjaka, koju se povezuje s postavljanjem eksplozivne naprave u zgradi na Laništu te još dvije neuspjele likvidacije, raskrinkana je uz pomoć sofisticiranog alata – alipkacije ANOM. Ta se aplikacija koristi za kriptiranje komunikacije i pripadnici krim-miljea bili su potpuno uvjereni da su njihovi razgovori zaštićeni.
No, ispostavit će se da nisu. Naime, već nekoliko mjeseci jasno je da istražitelji imaju pristup komunikaciji ostvarenoj putem ANOM-a, a u ovom slučaju hrvatska policija do podataka o kontaktima između Milakovića i ostalih članova grupe došla je uz pomoć američkih kolega iz FBI-a koji su, kako se vjeruje, osmislili ANOM.
Kako funkcionira ANOM?
Za ANOM je šira javnost doznala ljetos kada je Europol potvrdio da je upravo tu aplikaciju koristio u akciji protiv čak 800 osumnjičenih diljem svijeta. Njihova kriptirana komunikacija je probijena, te su uslijedila uhićenja i zapljena par desetaka tona droge, stotina komada oružja, više od 50 luksuznih vozila i preko 48 milijuna dolara u raznim valutama i kriptovalutama.
Istražitelji su tada objavili da je ANOM preuzelo 12 tisuća kriptiranih uređaja u 300-tinjak kriminalnih grupacija, u više od 100 zemalja. Sve je krenulo još sredinom 2018. kada je aplikacija izrađena, te, kako se vjeruje, putem doušnika proširena u krim-miljeu. Drugim riječima FBI ju je podvalio kriminalcima. Doušnici su ih navodno uvjeravali da se radi o načinu komunikacije koji je potpuno siguran i anoniman, dok je istovremeno istražiteljima bila ostavljena mogućnost da ju dešifriraju.
“Cilj nove platforme bio je targetirati globalne organizacije organiziranog kriminala, trgovine drogom i pranja novca bez obzira na to gdje one djelovale, te im ponuditi šifrirani uređaj sa značajkama koje takve kriminalne mreže traže – s daljinskim brisanjem i snažnim lozinkama. Time bi se kriminalce uvjerilo da se okrenu prema ANOM-u”, objašnjavali su nakon velike akcije stručnjaci iz Europola.
I naše kriminalce otkrio ANOM
Ta je operacija provedena pod kodnim nazivom “Trojanski štit”, a Europol je tijekom nje u suradnji s FBI-em i DEA-om prikupio 27 milijuna poruka u kojima su korisnici ANOM-a spominjali svoje kriminalne aktivnosti.
Sada su na isti način raskrinkani i opasni hrvatski kriminalci koji su zbog želje za osvetom rivalima u krim-miljeu digli u zrak dio zgrade na Laništu. Hrvatski istražitelji došli su do podataka o njihovoj međusobnoj komunikaciji putem ANOM-a. S američkim FBI-em ostvarili su suradnju putem međunarodne pravne pomoći, te u konačnici zaključili da imaju dovoljno dokaza za uhićenje osumnjičenih, te otvaranje istrage zbog podmetanja eksplozivne naprave na Laništu i još dva planirana atentata.
Što kaže stručnjak o ANOM-u?
O korištenju aplikacije ANOM razgovarali smo sa stručnjakom za cyber sigurnost i potpredsjednikom Hrvatske udruge menadžera sigurnosti Alenom Delićem.
“Akcija koju je finalizirao Europol sredinom ove godine zanimljiva je iz dva razloga. Naime, radi se o višegodišnjoj akciji većeg broja institucija različitih država među kojima dolazi do različitih uhićenja.
Drugi, zanimljiviji aspekt je da su institucije koristile različite tehničke alate, uključujući maliciozne alate koje su različitim ljudima i na različite načine stavljali na mobilne uređaje, a moguće i računala. To je zanimljivo zbog toga što je pitanje koje su sve institucije i na koje načine, a i u kojim državama plasirale takve alate, jer svaka država ima različite pravne propise. Ipak, očito je da su na taj način prikupljali informacije o radu kriminalnih skupina, njihovim dopisivanjima i kretanjima”, analizira Delić uporabu platformi poput ANOM-a u borbi protiv organiziranog kriminala.
Ipak, ima nešto sporno…
No, je li s pozicije prava na privatnost upitno jednako učinkovito korištenje ANOM-a u svim državama, odnosno može li pitanje privatnosti ugroziti valjanost prikupljenih dokaza, pitamo Delića. Naime, poznato je da uhićenja u SAD realizirana na osnovu podataka iz ANOM-a nisu rezultirala jednakim brojem optužnica kao, primjerice, u Australiji. Razlog je razina zaštite privatnosti u kriptiranoj komunikaciji.
“Definitivno je upitno koliko učinkovito će se koristiti podaci prikupljeni s ANOM-om. Već se u SAD-u vidi da nisu imali optužnice jer ne smiju prikupljati određene podatke. Ukoliko je naša policija sudjelovala, nešto lakše mogu koristiti takve dokaze, posebno ako su imali naloge, a što u većini slučajeva naše institucije rade oprezno”, ukazuje Delić.
Sada je ipak jasno da je ANOM raskrinkan kao FBI-jev alat. Hoće li cyber istražitelji moći zadržati korak s kriminalcima po pitanju kriptiranja komunikacije?
“Kriminalne skupine su uvijek korak ispred, no ne smijemo zaboraviti da su među njima ljudi. To uključuje i pogreške, infiltriranje institucija i često njihovo neznanje o određenim načinima komunikacija”, zaključuje stručnjak za cyber sigurnost.