Kako su druge europske zemlje reagirale na pojavu zaraznijeg soja, kakav je sada potvrđen i u Hrvatskoj?

Masovna testiranja, produljenje restrikcija, kvalitetne maske - države različito pokušavaju suzbiti širenje novih varijanti koronavirusa

A woman crosses a street past trams in Lisbon on January 15, 2021 as Portugal entered a fresh lockdown over a surge in coronavirus cases. - The novel coronavirus has killed at least 1,994,833 people since the outbreak emerged in China in December 2019, according to a tally from official sources compiled by AFP. (Photo by PATRICIA DE MELO MOREIRA / AFP)
FOTO: AFP

Nekoliko dana prije Božića, Velika Britanija naglo je odsječena od ostatka Europe. U strahu od nove, zaraznije inačice koronavirusa, europske su države, jedna po jedna, ukidale zračne i željezničke veze s Otokom.

I Hrvatska je tada na 48 sati obustavila letove, “dok se ne preciziraju informacije o mogućem novom soju virusa”, izvijestio je premijer Andrej Plenković. Termin objave sugerirao je hitnost – nedjelja navečer, nešto prije devet sati.

Tri potvrđena slučaja

Virus, naravno, nije mario na obustavu prometa ni promjene u redu letenja. Mutirani koronavirus, koji ćemo uskoro nazivati ‘britanskim sojem’, u tom se trenutku već proširio izvan Britanije. Tjedan dana kasnije potvrđen je, primjerice, na portugalskoj Madeiri.

A mjesec dana kasnije pojavio se, prema zasad poznatim informacijama, i u Hrvatskoj. Danas su potvrđena prva tri slučaja s britanskom mutacijom, a sumnja se na još osam slučajeva. U pitanju su uzorci uzeti u drugoj polovici siječnja, pa bi to značilo da je britanski soj već tada bio prisutan u Hrvatskoj.

Problem: sporo cijepljenje

Nije to nimalo iznenađujuće. Nova varijante koronavirusa druge europske zemlje prijavljuju već tjednima. U Francuskoj su prvi slučajevi zaraze novim sojevima zabilježeni još u prosincu, sredinom siječnja u Mađarskoj, par dana kasnije u Bavarskoj i tako dalje.

Zarazniji sojevi, poput ovog britanskog detektiranog sada i kod nas, izazivaju zabrinutost europskih vlada da će biti teže staviti pandemiju pod kontrolu, osobito u okolnostima kada cijepljenje protiv Covida ne ide priželjkivanom dinamikom.

Slučaj Portugala

Na pojavu britanske, ali i zbog sve veće bojazni od širenja južnoafričke i brazilske varijante koronavirusa, niz europskih država zadnjih je tjedana stoga reagirao novim restrikcijama. Te su mjere pritom donošene preventivno ili gotovo pa prisilno – u nekim zemljama kako bi se spriječilo pogoršanje situacije, a u nekima, poput Portugala, kako bi se galopirajuća pandemija pokušala obuzdati.

U slučaju Portugala situacija se pogoršala rapidno. Čim je novi soj potvrđen u Britaniji, portugalska vlada je za putnike iz britanskih destinacija uvela obavezu negativnog testa. Mjera je, međutim, bila zakašnjela, novi soj već je bio prisutan u zemlji.

Strože korona-mjere

Upravo taj britanski soj, u kombinaciji s popuštanjem mjera u vrijeme blagdana, najčešće se spominje kao razlog naglog pogoršanja epidemiološke situacije u siječnju. Od 730 tisuća slučajeva zaraze do početka veljače, 320 tisuća potvrđeno je tijekom siječnja; u siječnju je zabilježena i gotovo polovica svih smrtnih slučajeva povezanih s Covidom-19.

Vlasti su stoga sredinom prošlog mjeseca postrožile restrikcije. Zatvorena je većina trgovina, osim onih s nužnim proizvodima i ljekarni, restoranima je dozvoljena samo dostava, zabranjena su putovanja unutar regija preko vikenda, uveden je obavezan rad od kuće gdje god je to moguće…

Alarm u Parizu

Krajem siječnja procijenjeno je da je britanski soj bio odgovoran za polovicu svih slučajeva zaraze u širem području Lisabona i trećinu slučajeva u cijeloj zemlji. Britanska inačica brzo se širi i u nekim drugim područjima Europe.

U Parizu je, primjerice, kako je danas objavljeno, odgovorna za 39 posto slučajeva što zabrinjava stručnjake. “Situacija je alarmanta”, prenosi Reuters izjavu stručnjaka za zarazne bolesti Gillesa Pialouxa za televiziju BFM, koji napominje i da iz zdravstvene perspektive ne vidi kako Francuska može izbjeći novi lockdown.

Britanski soj ubrzano se širi i Slovačkom, gdje je mutirana verzija virusa sada odgovorna za oko tri četvrtine testiranih i potvrđenih slučajeva, objavljeno je prije nekoliko dana. Mada je dogovoreno da se škole i vrtići mogu otvoriti, odluka je prepuštena lokalnim vlastima, ovisno o situaciji na njihovom području, pa su u nekim sredinama škole ipak zasad ostale zatvorene.

Ovako radi Austrija

Zabrinutost zbog novih sojeva koronavirusa potaknula je bila sredinom siječnja austrijske vlasti da na nekoliko tjedana produlje stroge restriktivne mjere. Dapače, zbog zaraznijih varijanti tada su neke mjere bile čak i postrožene, primjerice, ljudima je preporučeno da drže veću međusobnu distancu nego ranije.

Osim toga, Austrija je krajem siječnja uvela obavezu da se u javnom prijevozu i trgovinama nose kvalitetnije zaštitne maske, umjesto običnih pamučnih. U međuvremenu su neke restrikcije ublažene – od ovog ponedjeljka ponovno su, nakon mjesec i pol dana, otvorene škole, trgovine, frizerski saloni, ali se, na primjer, kod frizera mora s negativnim testom.

Masovna testiranja

No, zaraznije varijante virusa, konkretno južnoafrička, sada izaziva probleme u Tirolu. U pokušaju da spriječi širenje ove mutacije, središnja vlada je ovoga tjedna upozorila Austrijance da ne putuju u taj dio zemlje, osim ako doista nije nužno. Međutim, u međuvremenu stižu vijesti da je nova varijanta već potvrđena i u Beču i Štajerskoj.

Zasad je plan da se u pogođenim područjima Austrije provode masovna testiranja, što je jedna od metoda kojom se i britanska vlada pokušava izboriti s novim sojevima virusa. Početkom veljače najavljeno je testiranje 80 tisuća ljudi, od vrata do vrata, kako bi se prekinuo lanac lokalnog prijenosa zaraze, ali ovoga puta tzv. južnoafričkom varijantom koronavirusa.

Bez kopiranja?

Država, koja je zbog novog soja prije mjesec i pol dana bila izolirana od drugih, sada zbog straha od ‘uvoza’ novih varijanti virusa pooštrava i kontrolu na granici. Među ostalim, od sredine veljače uvode i poseban uvjet za putnike iz inozemstva: Britanci koji se vraćaju iz destinacija koje su žarišta koronavirusa morat će provesti deset dana u karanteni u hotelskoj sobi.

Hoće li i Hrvatska, nakon današnje potvrde britanskog soja koronavirusa, slijediti neke od ovih europskih primjera? Potpredsjednik Vlade Davor Božinović svjestan je da su mnoge zemlje reagirale još tvrđim zatvaranjem, no tvrdi da se u odlučivanju neće ići copy-paste metodom mjera iz drugih država.

Ministar zdravstva Vili Beroš, pak, uvjerava da se mjere (barem zasad) neće dodatno pooštravati, a hoće li i kad biti njihovog popuštanja još je, izgleda, otvoreno pitanje.