Kaos u Siriji nije od jučer, evo tko se sve zapravo tamo bori (i protiv koga)
Asadov režim, Islamska država, Rusi, Amerikanci, pobunjeničke grupe...
Prošlotjedno upletanje Rusije u Siriji dodatno je zakompliciralo sukob u kojemu su, kada je 2011. počeo, sudjelovali režim Bašara al Asada i naoružani pobunjenici, a poslije se priključile brojne skupine, sirijske i inozemne, te velesile. Pogledajmo tko se sve, i na čijoj strani, bori u Siriji.
1. Režimska sirijska vojska
To su snage odane predsjedniku Asadu. Na početku sukoba sirijska vojska imala je u borbenim postrojbama 300.000 ljudi, no taj se broj do danas prepolovio, zbog pogibije, dezertiranja i nediscipline. Skupina Islamska država, Kurdi, umjereni pobunjenici, islamisti i Fronta al Nusra, sirijski ogranak Al Kaide, oteli su joj dvije trećine teritorija.
No, područje koje danas kontrolira strateški je važno jer obuhvaća Damask, Homs i Hamu u središtu zemlje, obalu i dio Alepa, na kojim područjima živi 50 posto još prisutnog stanovništva Sirije.
2. Prorežimske milicije
Te jedinice imaju oko 150.000 do 200.000 ljudi. Glavna milicija, Snage za nacionalnu obranu (FDN, 90.000 boraca) osnovana je 2012. Uz mnoštvo domaćih milicija tu su i one iz Libanona, Irana, Iraka i Afganistana. Najvažnija je milicija libanonskog Hezbolaha, koja po procjeni stručnjaka broji između 5000 i 8000 ljudi.
3. Rusija (zasad službeno samo zračnim snagama)
Važna saveznica režima, od 30. rujna izvodi zračne udare u kojima je u tjedan dana pogođeno 112 meta, navodi Moskva. S brodova u sastavu njezine Kaspijske flote počele su biti ispaljivane i krstareće rakete, kojima gađaju ciljeve u 1500 km udaljenoj Siriji. Rusija je zadnjih tjedana sve jače prisutna u toj zemlji, gdje je u zračnoj luci u Latakiji uspostavila svoju zrakoplovnu bazu i kamo je dopremila pedesetak borbenih zrakoplova i helikoptera, sustava za zračnu obranu i modernu opremu, koje je dio prepustila režimu. Najmanje je 1700 vojnika poslano kao pojačanje, navode ruska glasila.
4. Iran (pomoć sirijskom režimu u ljudstvu i logistici)
Iran je glavni regionalni saveznik sirijskog režima. Ta je zemlja poslala 7000 tzv. čuvara revolucije kao pomoć vojsci, a osigurava i vojne savjetnike te gospodarsku pomoć.
5. Pobunjenici – Ahrar al Šam
Ahrar al Šam je jedna od glavnih pobunjeničkih skupina. Osnovana je 2011., a stručnjaci smatraju da je financiraju zemlje Perzijskog zaljeva i Turske. Djeluje uglavnom na sjeveru i u okolici Damaska. Bliska salafistima, 2015. godine Zapadu se pokušala predstaviti kao umjerena.
6. Fronta al Nusra
Sirijski ogranak Al Kaide, najvažnija džihadistička skupina u Siriji nakon suparničkog ISIS-a. Vođa joj je Abu Mohamad al Džolani, a Washington ju je uvrstio na popis terorističkih skupina. Sklopila je savez s pobunjeničkim skupinama u pokrajinama Idlebu i Alepu. Prisutna je i blizu Damaska i na jugu zemlje.
7. Tzv. Osvajačka vojska
Prethodne dvije skupine su zajedno s onima manje važnima dio tzv. Osvajačke vojske, osnovane 2015. Financiraju je, smatraju stručnjaci, zemlje Perzijskog zaljeva, a sirijsku je vojsku potisnula iz gotovo čitave pokrajine Idleba. Tu su i Džajš al islam, najvažnija pobunjenička skupina u okolici Damaska, koju vodi Zahran Aluš, islamist, te Južna fronta, koja okuplja neislamističke oružane skupine koje su osvojile dijelove pokrajine Dere, na jugu.
8. Tzv. Islamska država
Najbolje organizirana skupina, najbogatija i najzloglasnija zbog svojih zločina, nakon ulaska u sukob 2013. osvojila je polovicu sirijskog teritorija. Njezin je vođa Abu Bakr al Bagdadi, ima desetke tisuća ljudi i bori se protiv režima, Al Nusre, drugih pobunjenika i Kurda. U lipnju 2014. proglasila je “kalifat” na osvojenom području u Siriji i u susjednom Iraku. Gotovo 30.000 stranih džihadista ušlo je u te dvije zemlje od 2011., većinom u sastavu ISIS-a, navode američke obavještajne službe.
9. Kurdi
Uglavnom su prisutni na sjeveru i na sjeveroistoku, sami brane svoja područja nakon povlačenja vojske iz tog dijela zemlje. Uz potporu međunarodne koalicije pokušavaju potisnuti ISIS iz nekih svojih gradova.
10. Međunarodna koalicija na čelu sa SAD-om
Zbog ISIS-ovih zločina Sjedinjene Države i arapske zemlje pokrenule su u rujnu 2014. zračne udare na džihadiste te skupine, ali ih dosad nisu uspjele neutralizirati. Koaliciji se pridružilo više zapadnih zemalja, među kojima su Velika Britanija te Francuska.