'Karamarko je rekao predsjednici: Ono za Lozančića možeš potpisati, sve je dogovoreno s Oreškovićem'
Telegramov reporter donosi svježe informacije iz središta sukoba o kojem priča cijela država: kako je Tihomir Orešković, u samo pedeset dana, postao najveći problem HDZ-a
Tihomira Oreškovića na premijersko mjesto doveo je HDZ očekujući da će on, kao nestranačka ličnost, provoditi i realizirati političke ideje stranke koja ga je dovela na vlast. Međutim, Tihomir Orešković u samo nekoliko tjedana postao je samostalan politički subjekt, a da za takvo ponašanje nema nikakva uporišta, kaže za Telegram jedan visokopozicionirani državni dužnosnik, odlično upućen u zbivanja u vlasti.
“Iza njega više ne stoji HDZ, a ne pripada ni Mostu ni strankama Domoljubne koalicije. Glavnu krivnju za takvo neodgovorno ponašanje snose ponajprije njegovi formalni savjetnici: prije svega Stjepo Bartulica i Neven Zelić, a odnedavno Davor Huić i Jakša Puljiz. Oni uvjeravaju Oreškovića da se mora što više osamostaliti, da mora preuzeti u svoje ruke sve konce vlasti, da mora biti maksimalno distanciran od Karamarka i HDZ-a jer će samo tako steći autoritet u javnosti te izgraditi vlastiti politički identitet.
Pritom ih ne opterećuje pitanje zašto bi uopće gradio zasebnu političku karijeru: HDZ ga, naime, nije zbog toga doveo na vlast. Oreškovića na takvo pozicioniranje ohrabruju i neki utjecajni medijski ljudi, ali i bivši HDZ-ov moćnik Ivić Pašalić. On se povezao s Oreškovićem uz pomoć kanadske veze: supruge pokojnog ministra obrane Gojka Šuška, ali i preko vrlo prisnog prijateljstva njegove supruge i supruge Tihomira Oreškovića”, istaknuo je sugovornik Telegrama.
Privatne veze
Premijer Tihomir Orešković je u samo pedesetak dana prevalio put od nove političke zvijezde i nacionalne nade do državnog problema broj 1. Ili preciznije rečeno – iz pozicije HDZ-a postao je remetilački faktor koji dodatno ugrožava ionako krhku koalicijsku suradnju HDZ-a i Mosta.
Dio Telegramovih sugovornika iz HDZ-a bio je, međutim, još mnogo oštriji u ocjeni ponašanja Tihomira Oreškovića. Pritom su se, zanimljivo, koristili argumentima kojima se svojedobno pokušavao diskreditirati Most. Među ostalim, da su Oreškovićevi savjetnici Bartulica i Zelić bliski Opusu Deiju, krajnje konzervativnoj crkvenoj udruzi. Tvrde također da se supruga Tihomira Oreškovića i Pašalićeva supruga, osim što se stalno sastaju na molitvama u franjevačkoj crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Aveniji Gojka Šuška te župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Remetama, redovito druže, barem jednom tjedno, u stanu Oreškovićevih.
A da bi cijelu priču s utjecajem crkvenih krugova na Oreškovića učinili što uvjerljivijom, ističu kako je i glavni savjetnik Bože Petrova, Ivica Relković, katolički aktivist koji je osnovao pokrete Hrast i Grozd. Naravno, moguća bliskost s Katoličkom crkvom nije nešto što stvarno muči Oreškovićeve oponente i kritičare.
Pravi je problem u tomu što je Orešković svojim ponašanjem u nemoguću situaciju doveo Tomislava Karamarka. Predsjednik HDZ-a i potpredsjednik Vlade zacijelo ni u najgorem snu nije mogao predvidjeti da bi mu Tihomir Orešković, kojega je politički izmislio, mogao okrenuti leđa. Orešković je, naime, još u prosincu prošle godine obnašao funkciju financijskog direktora izraelske farmaceutske tvrtke Teva.
Inicijalna ponuda
Tada ga je Karamarko predložio, na opće iznenađenje, za predsjednika koalicijske Vlade Domoljubne koalicije i Mosta. Nominacija tog potpunog anonimusa ne samo u političkom miljeu bila je prvoklasna senzacija za sve pa i većinu vodećih HDZ-ovaca. Njega je Karamarko izvukao iz rukava kako bi u posljednji trenutak spriječio predsjednicu države Kolindu Grabar-Kitarović da imenuje svoju privremenu Vladu. Zato su Oreškoviću, što je zasigurno svjetski presedan, ostavljena samo tri sata da se odluči. Doduše, još u ljeto prošle godine Karamarko je predložio Oreškoviću da bude potpredsjednik njegove Vlade i ministar financija.
No, tada taj Tevin financijaš tu ponudu nije ni prihvatio, ali ni odbio, nego je pristao na dijalog. Kada je pak došla ponuda da postane premijer, Orešković nije ni minute dvojio: odmah je izračunao da će mu premijerska funkcija, bez obzira koliko se na njoj zadržao, otvoriti neslućene mogućnosti napretka u svijetu biznisa. U Tevi, ali i u drugim tvrtkama, premijersko mjesto automatski otvara vrata ulasku u upravu, ali, još i važnije, plaći desetak puta višoj nego što je Orešković imao do tada.
‘Čini nam se da Opus Dei razvija prejak utjecaj na premijera’, kazali su neki čelnici HDZ-a za Telegram. A da bi cijelu priču s utjecajem crkvenih krugova na Oreškovića učinili što uvjerljivijom, ističu kako je i glavni savjetnik Bože Petrova, Ivica Relković, katolički aktivist koji je osnovao Hrast i Grozd.
Tako su se savršeno poklopili interesi obje strane: HDZ je u Oreškoviću pronašao idealnog premijera u trenucima dok je Most inzistirao na nestranačkom predsjedniku Vlade, a bili su sigurni da će im biti bespogovorno poslušan i zahvalan na neočekivanoj društvenoj promociji. Za tog potpunog anonimca, koji nije imao nikakvih političkih znanja niti iskustava, Karamarko i HDZ pretpostavljali su da se neće javno eksponirati niti se miješati u političke odnose i donošenje političkih odluka. Očekivali su da će biti prezadovoljan pozicijom vladinog računovođe, a da će Tomislav Karamarko, na mjestu prvog potpredsjednika, biti stvarni šef Vlade.
Koalicija s Mostom
U prilog takvim kalkulacijama išla je i činjenica da Orešković zapravo vrlo slabo poznaje i govori hrvatski jezik, da nije pratio domaće medije te da neće moći niti znati komunicirati s javnošću. Umjesto toga, Orešković se, kažu u HDZ-u, osilio i potpuno promijenio odnos snaga na domaćoj političkoj sceni. Uz HDZ, Most, djelomice i predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, sada je i Orešković postao jedan od stupova političke vlasti.
Dodatnu nevolju za Karamarka i HDZ predstavlja odnos Mosta prema Oreškovićevim političkim ambicijama. Potpredsjednik Sabora Robert Podolnjak u prošlom je broju Telegrama ustvrdio kako Orešković ne smije biti ničiji politički pijun, da nema nikakve obveze prema HDZ-u, da je odgovoran isključivo prema funkciji koju obavlja.
Ta neskrivena potpora Mosta, uvjereni su u HDZ-u, glavni je razlog sve samovoljnijeg i samouvjerenijeg ponašanja Tihomira Oreškovića: zna da mu Most čvrsto čuva leđa te da mu Karamarko i HDZ jednostavno ne mogu ništa. U HDZ-u očekuju da će Orešković sve više solirati, što je već sada postalo neizdrživo.
Stoga je sugovornik Telegrama, blizak državnom vrhu, istaknuo: “Ponašanje Tihomira Oreškovića ugrožava rad Vlade: on onemogućava da se odluke donose brzo te da se efikasno provode. Osim toga, s obzirom na to da se Orešković konzultira samo sa svojim savjetnicima, nikada ne znate kakve će odluke donijeti, s kojim će se prijedlozima pojaviti, kako će se u kojoj situaciji ponašati. Izgubljene su sve iluzije da bi se mogao ponašati kooperativnije.
Mnogo je visoko i srednje pozicioniranih članova stranke koji su frustrirani: nije im pripala niti jedna funkcija, premda su prije izbora bili uvjereni da će ih zapasti lavovski dio kadrovskog kolača. Nije malo ni onih koji su postali svjesni da HDZ nije dobio vlast, da državom upravljaju Most i Orešković.
Uostalom, zamislite kako se osjeća moćnim kada je mogao dva tjedna sustavno ponižavati glavnog tajnika HDZ-a Milijana Brkića, kojega nije želio primiti, premda ga je HDZ istaknuo kao jedinog svog kandidata za ministra branitelja. A što tek radi Tomislavu Karamarku i Kolindi Grabar-Kitarović: već tjednima odbija potpisati smjenu šefa SOA-e Dragana Lozančića, a nije intervenirao kada su Most i ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić javno omalovažavali predsjednika HDZ-a i prvog potpredsjednika Vlade koji je tražio smjene u MUP-u”.
Odlučniji Karamarko
Zbog toga se, tvrde sugovornici Telegrama, HDZ mora pripremiti za sve moguće situacije te razraditi nekoliko scenarija za izlazak iz sadašnje krize upravljanja.
No, najprije će se pričekati da sredinom travnja Tomislav Karamarko bude izabran za predsjednika HDZ-a te da se formira novo vodstvo stranke. A tada će se, uvjereni su sugovornici iz HDZ-a, Tihomir Orešković i Most sučeliti s potpuno drukčijim Karamarkom, s neupitnim vođom koji je dobio odriješene ruke da sredi nemoguću situaciju u vladajućoj koaliciji. Bit će to, kažu, posve drukčiji Karamarko: čvrst i odlučan da više nema popuštanja i trulih kompromisa, ni Oreškoviću ni Mostu.
U stranačkim kuloarima se tvrdi da je Andrej Plenković odustao od kandidature za predsjednika HDZ-a na sugestiju vodstva Europske pučke stranke, koja okuplja demokršćanske i konzervativne stranke. Kako je EPP još donedavno imao iz svojih redova 15 premijera i predsjednika vlada, a sada ih ima upola manje, osam, zaključeno je kako ne bi bilo dobro da u Hrvatskoj, zbog eventualne promjene na čelu HDZ-a, dođe do pada Vlade i novih izbora. Plenković je, kažu, prihvatio tu sugestiju, čime je bitno ojačao poziciju Karamarka. Premda, dakako, nikako ne treba podcijeniti činjenicu da u HDZ-u buja nezadovoljstvo na nekoliko osnova.
Mnogo je visoko i srednje pozicioniranih članova stranke koji su frustrirani: nije im pripala niti jedna funkcija, premda su prije izbora bili uvjereni da će ih zapasti lavovski dio kadrovskog kolača. Nije, također, malo onih koji su postali svjesni da HDZ zapravo nije dobio vlast, da državom, de facto, upravljaju Most i Orešković, a da njihova stranka više statira i asistira, nego što kreira Vladinu politiku.
Vrbovanje Vrdoljaka
Zbog toga je Karamarko, tvrde u HDZ-u, već razradio nekoliko scenarija za preslagivanje unutar vladajuće koalicije koji će ojačati njegov, ali i položaj HDZ-a. To, kažu, nije bila prvotna ideja, no ona je jednostavno iznuđena ponašanjem Mosta i premijera Oreškovića. Stoga će Karamarko najprije razmotriti može li u vladajuću koaliciju pridobiti neke zastupnike u Saboru, poput Radimira Čačića, nezavisnih zastupnika ili nekog zastupnika manjina. Zatim, a to je ključno pitanje u HDZ-ovim kalkulacijama, kojim će putem, nakon izbora, krenuti Hrvatska narodna stranka. Može li se, nakon što na čelo HNS-a dođe bivši ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, očekivati približavanje HDZ-u? Ako ne već cijelog HNS-a, a ono barem onog dijela stranke koji će biti pod kontrolom Vrdoljaka.
U slučaju da pridobije HNS na svoju stranu, HDZ bi mogao imati novu većinu u Saboru. U HDZ-u su uvjereni da bi u slučaju raspada koalicije HDZ – Most dio članova Mosta ostao s vladajućom koalicijom. U drugoj fazi preslagivanja na red bi, naravno, došao i premijer Orešković.
U kuloarima HDZ-a već se naveliko govori o tomu kako se održavaju neformalni kontakti s glavnim tajnikom HNS-a Srećkom Ferenčakom. Istodobno, u HDZ-u se ozbiljno uzimaju navodne izjave Ivana Vrdoljaka kako se HNS nije oženio za SDP, kako se, ako HDZ korigira neka svoja stajališta i ponašanja, ne isključuje mogućnost međusobne suradnje.
U tom slučaju HDZ bi mogao imati novu većinu u Saboru, bez Mosta ili bez dijela Mosta. U HDZ-u su uvjereni da bi u slučaju raspada koalicije HDZ – Most dio članova Mosta ostao s vladajućom koalicijom. U drugoj fazi preslagivanja na red bi, naravno, došao i premijer Orešković. U HDZ-u prevladava uvjerenje da će se do kraja ove ili početka sljedeće godine Vlada potpuno kompromitirati i pokazati nesposobnom te da će se onda Karamarko pojaviti kao spasitelj. Zbog toga će, očekuju u HDZ-u, dobiti potporu javnosti i koalicijskih partnera da smijeni nesposobnog premijera te zauzme njegovo mjesto.
Ne baš idilični odnosi
U HDZ-u su sigurni da će Zoran Milanović biti ponovno izabran za predsjednika SDP-a što znači da Most ni u kojem slučaju neće moći surađivati sa socijaldemokratima, čime bi mogao eventualno ucjenjivati Karamarka. Naravno, ako bi na čelo SDP-a došao Zlatko Komadina, to bi, priznaju u HDZ-u, bio problem: tada bi bila moguća suradnja Mosta i socijaldemokrata, a to bi uvelike smanjilo manevarski prostor Tomislava Karamarka u ratu s Mostom.
Nisu, međutim, idilični ni odnosi između predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i premijera Oreškovića, ali ni relacija predsjednice države s Tomislavom Karamarkom.
Osim što je premijer Orešković zadao težak udarac autoritetu predsjednice države kada nije supotpisao smjenu šefa SOA-e Dragana Lozančića, premda su to od njega javno tražili Karamarko i Grabar-Kitarović, on se, optužuju ga, potpuno uživio u ulogu jedinog predstavnika Hrvatske na međunarodnim sastancima i u institucijama. Nije, kao što se gotovo sa sigurnošću očekivalo na Pantovčaku, tu ulogu makar i djelomice prepustio Grabar-Kitarović. Očito mu se, kažu, svidjelo družiti s Angelom Merkel, Davidom Cameronom i ostalim europskim državnicima, te dočekivati sa suprugom britanski prinčevski par.
S druge strane, u HDZ-u ne mogu oprostiti predsjednici što im nije dala mandat za sastavljanje nove Vlade, što ne staje na njihovu stranu u aktualnim sukobima u vladajućoj koaliciji. No, predsjednica se, tvrde izvori na Pantovčaku, neće uplitati u odnose na domaćoj političkoj sceni. Opekla se, tvrde, kada je potpisala odluku o smjeni Lozančića, navodno na nagovor Karamarka, koji je tvrdio da će sutradan taj dokument potpisati premijer Orešković.
“Sve je dogovoreno”, navodno joj je kazao. Odlukom da za savjetnika uzme bivšeg ministra vanjskih poslova Matu Granića, čime je bitno ojačala svoj Ured, pokazala je da će se još više posvetiti vanjskopolitičkim aktivnostima. A kakvo nepovjerenje vlada u državnom vrhu najbolje pokazuje i mali trač što se proširio političkom scenom: s prijema u povodu dolaska princa Charlesa i vojvotkinje Camille, Ured predsjednice pustio je u javnost tek jednu, dosta neuglednu sliku supruge Tomislava Karamarka, premda je ona, tvrde nazočni, po eleganciji bila jedan od središnjih figura tog događaja.
Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 19. ožujka 2016.