Ključni čovjek Mosta: Ne želimo da Orešković bude pijun kojim će upravljati stranke u ovoj Vladi
Potpredsjednik Sabora i jedan od ključnih ljudi Mosta Robert Podolnjak u ekskluzivnom intervjuu za Telegram govori o odnosima u vladajućoj koaliciji, pritiscima na premijera Oreškovića, Milijanu Brkiću i principima na kojima Most želi graditi novu hrvatsku vlast
Profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Robert Podolnjak naslijedio je u Saboru, kao njegov potpredsjednik, nekadašnji kabinet parlamentarnog doajena Vladimira Šeksa, koji je na kraju karijere bio i potpredsjednik Sabora. Kao i Šeks, tako je i Podolnjak predsjednik iznimno važnog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Nisam dokučio je li profesor Podolnjak mislio ozbiljno ili se našalio kada je kazao kako zbog Šeksa osjeća veću odgovornost u obavljanju svoje funkcije, no prisjetio se kako je Šeksa nedavno susreo.
Šeks mu je, kaže, dao nekoliko savjeta, među ostalim, kako će se najbrže doći do novih ustavnih sudaca. Nisam izdržao pa sam kazao Podolnjaku kako se nadam da ga nije poslušao budući da je upravo Šeks bio glavni arbitar pri odabiru sudaca Ustavnog suda. On je uglavljivao političke dealove koji su omogućili da ustavnim sucima postanu ljudi koji ne bi zadovoljili kriterije da budu pravnici u nekom osrednjem poduzeću ili nevažnoj državnoj instituciji. Upravo zbog takvog negativnog kadrovskog odabira, ta je prevažna državna institucija danas potpuno kompromitirana.
Cjelovita rekonstrukcija Ustavnog suda
Gospodin Podolnjak priznao je da se predstavnici vodećih stranaka u Saboru već neko vrijeme neformalno sastaju te da pokušaju odrediti kriterije prema kojima bi se birali novi suci Ustavnog suda.
“Riječ je o vrlo osjetljivoj problematici: nikada se, naime, nije odjednom biralo 10 ustavnih sudaca. Posrijedi je, može se reći, gotovo cjelovita rekonstrukcija Ustavnog suda, u kojemu će ostati samo tri suca iz starog sastava. To će biti iznimno težak posao, ali svjesni smo da bi neuspjeh u izboru ustavnih sudaca u potpunosti ugrozio ustavnopravni poredak. Ne samo što se ne bi mogla provesti ocjena ustavnosti i zakonitosti propisa nego se ne bi mogao imati nadzor nad provedbom i ustavnosti parlamentarnih izbora i referenduma.
Problem je što se u relativno kratkom roku mora pronaći veliki broj kvalitetnih stručnjaka, što u našoj maloj sredini nije lako. U neformalnim razgovorima svi su skloni da se potraže najkvalitetnije osobe među sveučilišnim profesorima, sucima, odvjetnicima te najistaknutijim pravnicima iz zakonodavne vlasti, odnosno Sabora. Želimo uravnotežiti sastav Ustavnog suda: vidjet ćemo možemo li dobiti idealan omjer i možemo li u tomu uspjeti.”
Odabir ustavnih sudaca mimo svih stručnih kriterija
Izbori za suce Ustavnog suda tek su jedna od ustaljenih procedura koje su uspostavili HDZ i SDP: već dva desetljeća dogovaraju odabir sudaca mimo svih stručnih kriterija, isključivo po političkoj i stranačkoj podobnosti. Most i Podolnjak sada pokušavaju promijeniti tu praksu, no kao u svim drugim slučajevima, nailaze na brojne prepreke. Zbog toga se Most našao na orkestriranom udaru Domoljubne koalicije, ali i dijela medija, koji ga optužuju da opstruira brže konstituiranje vlasti, da se želi domoći što više funkcija… Sve nalikuje artiljerijskoj pripremi za ozbiljno discipliniranje pa i politički obračun s Mostom.
“Most je nova politička platforma koja je neplanirano ušla na politički prostor. Takve situacije još nije bilo: nikada nije postojala takva neovisna politička opcija. Stoga ne čudi da nas nazivaju remetilačkim faktorom budući da smo postali prepreka dugoročnoj tendenciji da se u Hrvatskoj uspostavi bipolarizam: da postoje samo dvije velike stranke, koje zauzimaju maksimalni prostor na lijevom ili desnom političkom spektru. Most je te planove pokvario: sada postoji treća politička opcija, što definitivno komplicira situaciju lijevoj i desnoj koaliciji. One to nisu očekivale: nisu uspjele ostvariti hegemoniju; jednostavno, takav se rasplet ne uklapa u politički sustav kakav su godinama stvarali. Most je postao relevantna politička platforma, neizbježna pri sastavljanju Vlade. A to ne odgovara političkim strategijama velikih političkih opcija.
Sada se moraju prilagođavati novoj situaciji, Most moraju uvažavati, pregovarati s njim. Dodatni im je problem što u Hrvatskoj, barem u ovom trenutku, nije moguća velika koalicija SDP-a i HDZ-a, pa se Most mora tolerirati. Pitanje je jedino hoće li suradnja s Mostom biti dugoročnije, istinsko opredjeljenje ili je riječ o iznuđenoj taktici. Prijepori koji se pojavljuju posljedica su činjenice da se izvorni planovi stvaranja većinske koalicije nisu realizirali, što nije došlo do podjele funkcija samo unutar jedne koalicije.”
‘Most želi imati nadzor nas represivnim aparatom da bi se u potpunosti eliminirale zloporabe u političke svrhe. Sadašnja situacija nas upozorava da taj problem nismo riješili, da on definitivno postoji.’
TELEGRAM: Zašto se, prema vašem mišljenju, najžešća bitka vodila upravo oko funkcije ministra unutarnjih poslova, a sada oko toga tko će biti na mjestu šefa policije i tajnih službi. Zašto je HDZ ultimativno tražio da njegovi ljudi budu na čelu tih institucija?
PODOLNJAK: Tolika zainteresiranost za te resore ne čudi: već godinama, kada su velike stranke u oporbi, optužuju onu na vlasti, da zloupotrebljava represivni aparat u političke svrhe. I što je najgore, najavljuju da će se to događati i u budućnosti. Nažalost, nismo izašli iz situacije da imamo takav stupanj političke kulture i demokracije koji bi onemogućavao zloporabe represivnog sustava. Kada se 2000. mijenjao Ustav onda je u njega ugrađeno da premijer, zajedno s predsjednikom države, imenuje čelnike sigurnosnih službi. Takva odredba nije poznata u ustavima demokratskih država: to pokazuje koliko je međusobno nepovjerenje i nesigurnost da se takve funkcije prepuste na odlučivanje samo jednom kraku izvršne vlasti.
Takva odredba pretpostavlja da će predsjednica države i premijer, u razumno kratkom roku, donositi odluke zajednički: o imenovanju i o razrješenjima. Takva ustavna odredba je dobra jer pokazuje da će se prije svakog imenovanja i smjene dvostruko promisliti. Predsjednik Stjepan Mesić izražavao je svojedobno nepovjerenje prema nekim čelnicima tih službi, a kasnije je to verificirao premijer. Sada se, toliko godina kasnije, ponovno nalazimo u sličnoj situaciji.
Stoga se postavlja pitanje – zar se ništa nije promijenilo u kvalitativnom smislu na bolje? Most želi imati veći nadzor nad tim dijelom represivnog aparata kako bi se u potpunosti eliminirala mogućnost zloporaba tih službi u stranačke svrhe. Sadašnja situacija nas upozorava da taj problem nismo riješili, da on definitivno postoji.
‘Nema dvojbe da je samo premijer pretpostavljen ministrima. Prema zakonu on može svakom ministru davati upute, smjernice, dok potpredsjednici koordiniraju radom ministarstava.’
TELEGRAM: Svjedoci smo da se i premijer Orešković prvi put našao na udaru komentatora i analitičara bliskih Domoljubnoj koaliciji. Optužuju ga da je uzurpirao vlast, da zanemaruje činjenicu da je na premijersko mjesto došao zahvaljujući Domoljubnoj koaliciji te da je obvezan prema njoj?
PODOLNJAK: Bez obzira kako je netko došao na premijersku funkciju, on mora maksimalno iskoristiti mogućnosti koje mu ta funkcija pruža. Premijer Orešković ima na raspolaganju instrumente kojima može ostvariti reformske ciljeve i on će ih, siguran sam, na najbolji način iskoristiti. Most ne želi da premijer Orešković bude bilo čija politička figura, pijun kojim će upravljati političke stranke u Vladi.
Premijer Orešković mora imati određenu autonomiju djelovanja: iako je Vlada kolektivno tijelo, premijer je prvi među jednakima. Njemu nitko ne može oduzeti dio političke samostalnosti i legitimiteta: kada zastupa Hrvatsku kao prva osoba izvršne vlasti u međunarodnoj sferi, ali i na domaćem planu. Premijer Orešković, dakle, nije običan član Vlade i on se tako ponaša.
TELEGRAM: Kako u Mostu ocjenjujete upozorenje potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka ministru unutarnjih poslova Vlahi Orepiću da mu je on nadređen te da će morati izvršavati njegove odluke?
PODOLNJAK: Nema dvojbe da je samo premijer pretpostavljen ministrima. Prema zakonu on može svakom ministru davati upute, smjernice, dok potpredsjednici koordiniraju radom ministarstava. Zakon o Vladi ne predviđa da potpredsjednici izdaju naredbe ministrima, osim što postoji određeni vid koordinacije. Unutar nove Vlade drukčije se komunicira nego do sada, imamo premijera koji nije čelnik jedne političke opcije, dok potpredsjednici imaju specifičan politički legitimitet. I na to se svi moraju priviknuti.
‘Mi smo vrlo homogeni, ne vezuju nas funkcije, mjesta, interesi, novac, nadzorni odbori, mi smo platforma koja želi reformirati Hrvatsku.’
TELEGRAM: Nije malo onih koji su uvjereni da Most neće izdržati pritisak Domoljubne koalicije. Da će, prije ili kasnije, njegovi članovi postati političkim plijenom moćnijeg partnera?
PODOLNJAK: Most je najtežu fazu prošao, najveći pritisci događali su se u fazi pregovora o sastavljanju Vlade. Kada smo to izdržali, nije realno da bismo sada pokleknuli. Most je sa svojih 15 zastupnika postao respektabilna cjelina, kroz Klub saborskih zastupnika, Nacionalno vijeće i koordinacije sa svojim ministrima, on se konstituirao kao čvrsto homogeno tijelo, a nemamo iza sebe ni sto dana rada u Saboru.
TELEGRAM: Ne bi li se Most, kada bi se formirao kao klasična politička stranka, lakše odupirao pritiscima izvana? Neće li uskoro postati problem ako će saborski zastupnici Mosta moći djelovati bez stranačke stege?
PODOLNJAK: U Mostu se poštuje dosta visoki stupanj samostalnosti zastupnika: mi smo snažna ekipa karakterno jakih ličnosti, stručnih i neovisnih osoba, ali koji ipak imaju zajednički cilj, provedbu važnih reformi. Ta platforma jako dobro funkcionira, ne vidimo potrebe za nekom čvršćom, stranačkom stegom. Različitost mišljenja jača nas iznutra, naša platforma neće biti oslabljena ako pojedini zastupnici glasuju drukčije od većine. Mi smo vrlo homogeni, ne vezuju nas funkcije, mjesta, interesi, novac, nadzorni odbori, mi smo platforma koja želi reformirati Hrvatsku i to nas spaja. Nema potrebe hijerarhijski se organizirati, stvarati glavne odbore, predsjedništva, graditi kult vođe koji će samostalno formulirati politiku i kojeg će svi bespogovorno slijediti.
Uostalom, više ni u europskim strankama nema slijepe poslušnosti prema liderima: zastupnici u Bundestagu više nisu puki klimavci koji će odobravati svaki potez kancelarke Angele Merkel, a u Velikoj Britaniji parlamentarci će slobodno glasovati na referendumu o EU. Dakle, Most nije iznimka, on slijedi trendove u Europi gdje se zastupnicima daje određena samostalnost i odgovornost prema biračkom tijelu, a ne samo prema vođi stranke. Unatoč toj slobodi Most je do sada u ključnim odlukama bio jedinstven, a to što imamo po svjetonazorskim pitanjima različita mišljenja, čini nas privrženijim našoj platformi. Posebnost njegujemo, a ne sprječavamo.
TELEGRAM: Nije li Most, kao neformalna grupacija, ipak u slabijoj poziciji od organiziranih stranaka?
PODOLNJAK: Ako su i postojali planovi za razbijanje Mosta, oni su se pokazali promašenim. Ne vjerujem stoga da bi netko u ovom trenutku mogao razmišljati o razgrađivanju Mosta. Doduše, veliki politički i medijski pritisci učinili su nas ranjivijim. Stvoren je dojam kako se reforme mogu brzo i lako provesti, što je, dakako, nemoguće. Treba vremena da bi se promijenili zakoni, dogovorile reforme, uvjerile se u njihovu potrebu druge političke opcije i partneri iz Domoljubne koalicije. Građani koji su očekivali radikalnije promjene sada su razočarani. No, uvjereni smo da ćemo kroz godinu, dvije, kada se birači uvjere da smo ozbiljna opcija, da imamo stabilnost, da nismo hir, nego da imamo razrađenu strategiju kako provesti značajnije promjene, na svoju stranu pridobiti još veći broj glasača.
‘Ne želimo radikalan prekid između prijašnje i nove Vlade. Osobno smatram dobrim da postoji dio kontinuiteta, da priznamo da postoje kvalitetni ljudi koji su dobro radili posao te da će tako nastaviti.’
TELEGRAM: Ne bi li za Most bilo bolje da se na lokalnim izborima, koji će se održati za godinu dana, ipak pojavi ako ne kao stranka, a onda barem kao neka čvršća organizacija?
PODOLNJAK: Realna je opcija da Most na lokalnim izborima, u velikom broju jedinica, nastupi kao brend. Da ne izađemo na izbore kao nezavisne liste nego da se predstavimo kao jedinstvena politička platforma. O tomu ćemo ozbiljno raspravljati, izbori nisu tako daleko. Osobno sam pristalica ideje da nastupimo kao brend Most.
TELEGRAM: Iz Domoljubne koalicije žestoko su vas napali jer ste u ministarstvima koja su u vašoj nadležnosti na brojnim funkcijama ostavili ljude iz prošle vlasti?
PODOLNJAK: Prisjećate se kako su nas optuživali da smo klijentelistička stranka, da smo foteljaši koji jure za funkcijama, da želimo prigrabiti što više plijena. Sada nas ti isti napadaju da u resorima za koje je Most preuzeo odgovornost nema čistki, da na funkcijama ostavljamo ljude iz prošle vlasti. No, to ne činimo jer nemamo svojih ljudi, kako nam se sada imputira, nego zbog toga što želimo da oni profesionalci i stručnjaci koji su dobro radili za prošle vlasti, mogu nastaviti tim putem. Ne želimo radikalan prekid između prijašnje i nove Vlade. Osobno smatram dobrim da postoji dio kontinuiteta, da priznamo da postoje kvalitetni ljudi koji su dobro radili posao te da će tako nastaviti i pod novom vlašću. To je ono pozitivno što smo donijeli, to bi trebala postati uobičajena praksa.
TELEGRAM: U anketama javnog mnijenja popularnost Mosta neprekidno pada. Zabrinjava li vas taj trend, postoji li opasnost da se zbog pada rejtinga umanji pozicija i utjecaj Mosta u koaliciji s HDZ-om?
PODOLNJAK: Ne opterećujemo se rejtingom i postocima: ne očekujemo, naime, da nas u bližem razdoblju čekaju novi izbori. Uostalom, da i dođe do novih izbora, uvjeren sam, odnosi snaga među strankama ostali bi gotovo isti. Jednostavno se želimo koncentrirati na provedbu reformi. Očekujemo da će to građani prepoznati i dati nam potporu.
‘Iznimno je važno da na svim razinama upravljanja, od premijera i ministara do najvažnijih trgovačkih društava u vlasništvu države, inzistiramo pri izboru na istim načelima.’
TELEGRAM: Hoće li Most izdržati medijske i političke pritiske? Napadaju vas čak i čelnici iz Domoljubne koalicije.
PODOLNJAK: Sebe doživljavamo kao partnera koji je, neovisno o broju mandata, potreban da bi se sastavila Vlada. To ne znači da ucjenjujemo, ali Most želi ostati prepoznatljiv, ne smije izgubiti svoj identitet. Postoje teme o kojima se može pregovarati, ali i one krucijalne, oko kojih smo se dogovorili tijekom pregovora i na njima ćemo inzistirati.
Većina javnih istupa nekih političkih čelnika u posljednje vrijeme vezana je za njihove unutarstranačke izbore. Njihove su poruke upućene članovima stranaka, a ne javnosti. One su u funkciji stranačkih predizbornih aktivnosti, nemaju šire značenje i ne mislimo da su usmjereni prema nama.
TELEGRAM: Hoće li Most ustrajati na zahtjevu da nadzire rad najvećih hrvatskih tvrtki u vlasništvu države?
PODOLNJAK: Iznimno je važno da na svim razinama upravljanja, od premijera i ministara do najvažnijih trgovačkih društava u vlasništvu države, inzistiramo pri izboru na istim načelima. U državnim tvrtkama stručnost i menadžerske kvalitete moraju biti u prvom planu, a ne stranačka podobnost. U velikim tvrtkama ne smiju se zbrinjavati politički kadrovi, kao što je to do sada bio slučaj. To je načelno pitanje, depolitizaciju tih funkcija smo dogovorili. Stoga Most želi osigurati da u nadzorne odbore i uprave izaberemo doista najkvalitetnije ljude.
TELEGRAM: Na kraju još jedno bolno pitanje: kako vi kao sveučilišni profesor gledate na kandidaturu Milijana Brkića za ministra branitelja, premda ga se sumnjiči da je prepisao sedamdeset posto svog diplomskog rada. Ni premijer Orešković, zacijelo, nije presretan budući da se u Kanadi, kao i u SAD-u, prepisivanje u školama i fakultetima doživljava kao jedan od najvećih grijehova?
PODOLNJAK: O tomu je li nešto plagijat odluku moraju donijeti mjerodavna tijela. Član sam Etičkog povjerenstva na svom fakultetu i znam koliko je složen postupak da bi se dokazao plagijat. Stoga sam uvijek oprezan prije nego što se donese konačna odluka. Dakle, ocjenu moraju donijeti mjerodavna, stručna tijela. Bez toga je teško reći je li nešto plagijat ili nije.
Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama od 12. ožujka 2016.