Karizmatična ljevičarka ruši politički poredak u Njemačkoj, sklono joj je čak 27 posto birača, otima glasove i AfD-u

Karizmatična čelnica njemačke populističke ljevice najavila je u ponedjeljak osnivanje nove stranke koja bi mogla zagrabiti u bazen potpore krajnje desnice i dodatno rascijepiti tamošnji politički krajolik.

Sahra Wagenknecht, vatrena zastupnica krajnje ljevičarske stranke Die Linke (Ljevica) koja je u oporbi još od pada Berlinskog zida, objavila je da pokreće novu političku udrugu nazvanu po sebi. Savez Sahra Wagenknecht (BSW) u koji je već ušlo devet parlamentarnih zastupnika Ljevice, posvetit će se formiranju nove stranke do početka sljedeće godine i sudjelovanja na europskim izborima u lipnju.

“Ovako se više ne može nastaviti”, rekla je Wagenknecht (54) na krcatoj konferenciji za novinare. “Inače vjerojatno nećemo prepoznati vlastitu zemlju za deset godina”, rekla je i osudila “nekontroliranu migraciju” koju krivi za pogoršanje “problema u školama, prije svega u siromašnim četvrtima”.

Protiv ekoaktivizma

Wagenknecht je najavila da će njezina politika biti oštar odmak “od slijepog, nasumičnog ekoaktivizma koji ljudima poskupljuje živote, a ne čini ništa da pomogne klimi”. Die Linke, stranku koja korijene ima u istočnonjemačkom komunizmu i u zapadnonjemačkom radničkom pokretu, već dugo razdiru unutarnja trvenja i stalno je na rubu prelaska izbornog praga.

Odlazak Wagenknecht i njezinih prebjega mogao bi Ljevici zabiti čavao u lijes. Ali analitičari su se prvenstveno usredotočili na potencijalnu prijetnju BSW-a krajnje desnoj Alternativi za Njemačku (AfD), koja je ojačala zbog strahova od migracija i ekonomskih problema.

“Wagenknecht će sigurno ‘obrstiti’ dio glasova AfD-a, ona je alternativa Alternativi za Njemačku”, rekla je politologinja Andrea Roemmele za javni servis ZDF. AfD je prema anketama na 22 posto, daleko ispred sve tri stranke u nepopularnoj vladajućoj koaliciji lijevog centra koju vodi kancelar Olaf Scholz.

Neće surađivati s AfD-om

Istraživanje neovisnog instituta za istraživanje javnog mnijenja INSA pokazalo je da bi 27 posto njemačkih birača razmislilo o podršci novoj krajnje lijevoj stranci. “Mogla bi postojati praznina na tržištu za njezinu mješavinu antiamerikanizma, Putinove apologetike, socijalizma, migracijskog skepticizma i otvorenosti prema teorijama zavjere”, smatra novinar Der Spiegela Mathieu von Rohr.

Wagenknecht je često krivila Zapad i NATO za rusku invaziju na Ukrajinu i bila sumnjičava prema mjerama vlade za kontrolu širenja koronavirusa tijekom pandemije. Iduće godine su izbori u tri istočnonjemačke pokrajine, Saskoj, Tirinškoj i Brandenburgu, na kojima se očekuju dobri rezultati AfD-a.

Wagenknecht, 54-godišnjakinja koja je odrasla u komunističkoj Istočnoj Njemačkoj kao dijete oca Iranca i majke Njemice, rekla je da nema namjeru surađivati s krajnjom desnicom. “Pripremamo se pokrenuti stranku kako bi svi ljudi koji su razmišljali da glasaju za AfD ili su to već učinili iz protesta, mogli dvaput razmisliti i imati nekoga kome se mogu ozbiljno obratiti”.

Polarizacija njemačkog društva

Zastupnik Christian Leye, koji je napustio Die Linke kako bi se pridružio BSW-u, rekao je novinarima da će nova stranka tražiti glasove među “ljudima s niskim i srednjim prihodima, umirovljenicima, sindikalistima, radnicima”, skupinama koje su prema njegovim riječima nedovoljno zastupljene u njemačkoj politici.

Čelnica radikalne ljevice rekla je da se da se zalaže za smanjenje broja migranata u zemlji, kritizirala vladine ekološke mjere u suočavanju s klimatskim promjenama i branila proruska stajališta o ratu u Ukrajini, osobito protiveći se isporukama oružja iz Njemačke u Ukrajinu. Postoji “praznina koju treba popuniti u njemačkom političkom sustavu”, objasnila je nedavno najavu osnivanja stranke, dodajući da se mnogi glasači više ne osjećaju predstavljeni ni od jedne stranke i glasaju “iz očaja” za AfD.

U novom pozicioniranju mogla bi joj na ruku ići sve veća polarizacija njemačkog društva i rekordna nepopularnost javnog mnijenja prema koaliciji Olafa Scholza (71 posto, prema istraživanju INSA-e), u uvjetima gospodarske recesije i porasta broja migranata.