Njemačke stranke zarekle se da neće surađivati s ekstremnom desnicom, ali čini se da taj tabu pada. Što to znači za Europu?

Njemačka politička scena potresena je razvojem događaja na istoku zemlje

FOTO: Screenshot YouTube

Njemačka politička scena potresena je razvojem događaja na istoku zemlje. Naime, zastupnici desnog centra u saveznoj državi Tiringiji željeli su smanjiti lokalni porez na imovinu, a to su učinili uz pomoć krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD).

Ovim potezom prekinuta je dugogodišnja tradicija u kojoj su glavne stranke obećavale da će održati tzv. Brandmauer, u doslovnom prijevodu vatrozid, između sebe i AfD-a, stranke koju mnogi u zemlji percipiraju kao atavizam nacizma, te samim time prijetnju demokraciji.

I tako, kada su parlamentarci iz Kršćansko-demokratske unije (CDU) usvojili smanjenje poreza pomoću AfD-a, došlo je do nestabilnosti na političkom polju Njemačke.

Radikali u upravnim tijelima

“Ovo je dokaz kako vatrozid nije samo nestao, već je između CDU-a i AfD-a došlo do otvorene suradnje”, izjavila je Katrin Göring-Eckardt, čelnica Zelenih iz Tiringije za Politico.

Za glavne stranke, a posebno za CDU, pitanje kako se nositi sa sve brojnijim krajnje desnim radikalima u upravnim tijelima, od saveznih i državnih parlamenata do lokalnih vijeća, vjerojatno će postati još veći problem.

Ta procjena posebno vrijedi u državama bivše Istočne Njemačke, gdje AfD sada u anketama vodi s oko 28 posto. Iduće godine će u istočnim pokrajinama Tiringiji, Saskoj i Brandenburgu biti održani parlamentarni izbori. Ankete pokazuju da stranka ima prednost u sve tri savezne države.

AfD iz dana u dan sve moćniji

AfD će vjerojatno povećati broj svojih zastupnika u parlamentima Bavarske i Hessena kada te pokrajine budu glasale u nedjelju. U Hessenu je AfD blizu toga da prestigne Socijaldemokratsku stranku lijevog centra njemačkog kancelara Olafa Scholza, pokazuju najnovije ankete.

Dilema s kojom se suočavaju glavne stranke je jasna. Surađivati s AfD-om znači normalizirati stranku za koju mnogi vjeruju da želi potkopati republiku iznutra. Ali pretjerani napadi na AfD samo dodatno otuđuju njegove brojne birače.

AfD se također pokazuje kao jasan izbor za one koji žele poslati poruku kako im ne bi bilo mrsko uništenje političkog establišmenta u Njemačkoj. “‘Vatrozid je povijest, a Tiringija tek početak. Vrijeme je da odgovorimo na demokratsku volju građana svugdje u Njemačkoj”, rekla je Alice Weidel, čelnica AfD-a.

Povijesni strahovi u Njemačkoj

Njemački politički čelnici itekako su svjesni da je nacističko preuzimanje vlasti 1930-ih počelo demokratskim izbornim uspjehom. Zapravo, u Tiringiji je 1930. nacistička stranka prvi put preuzela stvarnu vlast u koaliciji s konzervativnim strankama.

“Njemački konzervativizam je već bio stremen fašizma. Tada je također počelo u Tiringiji. Umjesto da je naučio iz toga, CDU ide putem koji je opasan poput vatre”, rekla je Janine Wissler, čelnica njemačke ljevičarske stranke Die Linke na konferenciji nakon spornog glasanja.

Iz CDU-a s druge strane tvrde da se, unatoč glasanju za isti prijedlog, vatrozid ne urušava. Iako članovi AfD-a kažu da su zastupnici međusobno raspravljali, iz CDU-a kažu da nije bilo suradnje s AfD-om prije glasanja.

Suradnja dvaju stranaka pod upitnikom

“Ne možemo prestati s donošenjem dobrih i važnih odluka za državu samo zato što bi s pogrešni ljudi s njima mogli složiti”, rekao je Mario Voigt, čelnik CDU-a u Tiringiji nakon glasanja.

Friedrich Merz, nacionalni vođa CDU-a, nije se konkretno izjasnio po pitanju vatrozida, odnosno, precizirao što on sve obuhvaća. Merz kaže da CDU neće formirati koalicije s AfD-om, ali nije bio jasan po pitanju toga hoće li CDU-u surađivati sa strankom na druge načine.

U televizijskom intervjuu tijekom ljeta, činilo se da je sugerirao da je suradnja s AfD-om na lokalnoj razini ponekad neizbježna. “Naravno da smo dužni prihvatiti demokratske izbore. I ako tamo za čelnika bude izabran netko iz AfD-a, prirodno je tražiti načine za nastavak suradnje”, rekao je.

Šef CDU-a pokušao smiriti kritičare

Ta izjava je izazvala snažnu reakciju, a Merz ju je na Twitteru zatim ublažio. “Neće biti suradnje između CDU-a i AfD-a ni na općinskoj razini”, rekao je. Merz je nakon glasovanja u Tiringiji stao uz CDU-ovo vodstvo države. “Ne vodimo se prema onome tko se slaže, idemo prema onome što mislimo da je ispravno”, rekao je na njemačkoj televiziji.

Neki iz CDU-a nisu oklijevali napasti svoje stranačke kolege. Premijer CDU-a u sjevernoj pokrajini Schleswig Holstein, Daniel Günther, oštro je kritizirao kolege iz Tiringije. “Kao konzervativac, moram jasno i jednostavno reći – ne formiram većinu s ekstremistima”, izjavio je Günther.

Merkel nije tolerirala suradnju s ekstremistima

Nije prvi put da je Tiringija u centru ovakve kontroverze. Tijekom 2020. godine, malo poznati političar iz Slobodne demokratske stranke (FDP), Thomas Kemmerich, izabran je za premijera savezne države uz potporu CDU-a i AfD-a.

Tadašnja kancelarka Angela Merkel glasanje je nazvala “neoprostivim”. Nakon velike pobune, Kemmerich je dao ostavku, kao i tadašnji šef frakcije CDU-a u Tiringiji.

No, problem s krajnjom desnicom nije prisutan samo u Njemačkoj. Mainstream stranke su pod sve većim pritiskom zbog uspona radikalne desnice diljem Europe.

Uspon desnice diljem Europe

U Francuskoj su stranke iz cijelog političkog spektra formirale tzv. cordon sanitaire, koncept sličan njemačkom vatrozidu, kako bi spriječile Marine Le Pen, čelnicu krajnje desne stranke Rassemblement National u naumu da postane predsjednica.

Međutim, njezina stranka je sada najveća oporbena skupina, a cordon sanitaire sve je teže održati. U Europskom parlamentu, gdje je podignut sličan kordon, Europska pučka stranka desnog centra otvoreno se udvara europskim konzervativcima i desnim reformistima poput onih u Poljskoj i Italiji.

U Tiringiji su ulozi još veći, jer su u lokalnom ogranku AfD-a aktivni neki od najekstremnijih članova stranke. Obavještajne službe zadužene za nadzor protuustavnih skupina okarakterizirale su lokalni ogranak stranke kao ekstremistički.

Stranku u Tiringiji vodi neonacist

Lider AfD-a u Tiringiji je Björn Höcke, koji bi se trebao na suđenje zbog nacističke retorike. Höcke je, naime, 2021. godine svoj govor završio rečenicom “Alles für Deutschland!”, sloganom kojega su koristili nacistički jurišnici.

Höcke se protivio i prisjećanju na holokaust u Njemačkoj, te zagovarao ideju da je u tijeku “smrt naroda” kroz “zamjenu stanovništva”. Zbog takvih stavova, njemački su sudovi odlučili da ga se opravdano može nazivati fašistom, odnosno, nacistom.

Nakon glasanja o porezu na imovinu u Tiringiji, Höcke je bio vidno zadovoljan, tvrdeći da je AfD pomogao u provođenju pragmatične politike. “Ovo je jednostavno dobar dan za Tiringiju”, rekao je.