KBC Zagreb odbio prvi odštetni zahtjev za smrt pacijentice od korone, tvrde da su poduzeli sve zaštitne mjere
Kažu i da nema dokaza da se žena zarazila kod njih
Obitelj 84-godišnje pacijentice iz jednog mjesta s istoka zemlje smatra da se žena koronom zarazila u KBC-u Zagreb, zbog čega od te ustanove traže odštetu visine 632 tisuće kuna, kao i plaćanje odvjetničkih troškova, piše Jutarnji list. Zagrebački dnevnik dodaje kako je bolnica odbila podmiriti traženi iznos. Potvrdio im je to i ravnatelj prof dr. Ante Ćorušić.
“Bolnica je odbila nagodbu jer nema dokaza da se žena zarazila u bolnici, a mi smo poduzeli sve mjere zaštite od korone koje su u tom trenutku bile moguće”, kazao je. No, obitelj još ima pravo na tužbu. Jutarnji piše kako se radilo o pacijentici koja je u bolnicu došla zbog ozljede rebara uslijed pada. Pri dolasku je testirana i bila je negativna, no nekoliko dana poslije njezin test je bio pozitivan. Prebačena je u KB Dubrava, gdje je 6. prosinca umrla. U KBC-u Zagreb ističu da su se poštovali svi protokoli za covid.
Ministarstvo: odštetu plaća bolnica
Prema riječima odvjetnice Ane Gruber, u ovom je slučaju vrlo važno utvrditi je li za zaštitu pacijenta “od zaraze poduzeto sve ono što je temeljeno na smjernicama struke”. Situacija bi se mogla promijeniti u korist pacijenata s uvođenjem cjepiva odnosno uvođenjem njegove obveze u zdravstveni sustav, piše Jutarnji.
No, list navodi i kako se kod nas dosad cijepilo 80 posto liječnika, ali jedva 50 posto medicinskih tehničara. U Ministarstvu zdravstva, pak, navode kako će uvođenje obveznog cijepljenja ovisiti “o epidemiološkom stanju u budućnosti, kao i donesenim zajedničkim mjerama nadležnih tijela.”
“Na tom tragu se na stručnoj razini usuglašava dokument koji će uzeti u obzir aktualnu epidemiološku situaciju vezano uz sigurnost u zdravstvenim ustanovama”, navode te dodaju kako odštetu plaća bolnica bilo zaraženom pacijentu bilo djelatniku.
Je li poduzeta zaštita ako su medicinari necijepljeni?
Ravnatelji bolnica, pak, smatraju da bi ustanove morale imati dodatni “alat” kojim bi mogle tražiti odgovornost djelatnika za necijepljenje. “U trenutku kad je stiglo cjepivo situacija se mijenja jer postoji dodatna mogućnost zaštite. Ako liječnici ili medicinske sestre nisu cijepljeni, a pacijent se zarazi covidom, onda se može dokazivati kako nisu poduzete sve mjere zaštite koje su bolnici na raspolaganju.
Bi li odštetu trebala platiti bolnica ili necijepljeni djelatnik, to moraju odlučiti nadležna tijela. Moguće je rješenje primjerice da bolnica od svojih djelatnika traži izjavu kojom potvrđuju da se ne žele cijepiti, ali da time prihvaćaju i naknadu moguće štete”, zaključuje odvjetnica Gruber.