Kina je održala najveće pomorske vojne vježbe u svojoj povijesti; svijetu poručuju da treba računati na njih
Na vježbe u Južnokineskom moru stigao je i predsjednik Xi Jinping
Kineska narodna armija u petak je završila najveće pomorske vježbe u svojoj povijesti. U manevrima u Južnokineskom moru sudjelovalo je 48 ratnih brodova, nosač zrakoplova Liaoning, podmorice naoružane nuklearnim raketama. Posebno su zapaženi razarači nove generacije koji teže više od 10.000 tona, a opremljeni su novim protuzračnim, protupodmorskim oružjem te raketama brod-brod.
Vojni eksperti ocjenjuju da je na razaraču s rednim brojem 936 montirana kupola ispod koje je izgleda montiran najnoviji elektromagnetni top. Također, sve ukazuje da se u kontejnerima na palubi nalaze generatori, električne instalacije i prostoriju za kontrolu. Ta nova klasa razarača predstavlja prekretnicu u izgradnji snažne i moderne kineske mornarice.
Najnoviji borbeni zrakoplov J-15
U vojnoj vježbi sudjelovalo je još 76 bombardera, lovaca i helikoptera, među kojima je bio najnoviji tip borbenog zrakoplova tipa J-15. Međutim nije objavljeno je li na manevrima korišten nevidljivi avion J-20, četvrta generacija kineskog borbenog zrakoplova. Uz maksimalnu težinu polijetanja od oko 200 tona, zrakoplov je dizajniran za prijevoz tereta i osoblja na velike udaljenosti i u maksimalno kompliciranim meteorološkim uvjetima.
Manevri u kojima je sudjelovalo 10.000 vojnika započeli su uz obale pokrajine Guangdong, a završili su u moru južno od obale pokrajine Hainan. Predsjednik Kine i glavni vojni zapovjednik Xi Jinping održao je na kraju vježbe smotru svih jedinica.
https://www.youtube.com/watch?v=vbFKyrGJU70
Instalirali su opremu za onemogućavanje Amerikanaca
Odmah po završetku te vježbe Peking je priopćio još jednu vojnu senzaciju: prvi puta u posljednjih 20 godina održati će se velike pomorske vojne vježbe i u Tajvanskom tjesnacu, moru koje odvaja Kinu od Tajvana. To se procjenjuje kao izravan izazov SAD-u te upozorenje Tajvanu. Peking, naime, ne priznaje neovisnost Tajvana i taj otok drži dijelom svog nacionalnog teritorija, što je još jedan od uzroka brojnih sporova između Kine i SAD.
Nekoliko dana ranije komercijalna satelitska tvrtka DigitalGlobe dostavila je dnevniku The Wall Street Journalu fotografije umjetnih otoka koje je Kina izgradila u Južnokineskom moru. Na temelju tih fotografija američke obavještajne agencije potvrdile su da je na dva, od sedam tih umjetnih otoka, kineska vojska instalirala elektronsku opremu koja ima zadaću onemogućavati i ometati rad svih američkih komunikacijskih i radarskih sustava.
To otkriće zaprepastilo je američke vojne stratege kojima je to samo još jedan dokaz ambicija Kine da preuzme kontrolu nad cijelim Južnokineskim morem. Nansha arhipelag, ili Spartly island, kako ih zovu Amerikanci, broji od 750 grebena, otočića, atola i sprudova i koji je potpuno nenaseljen, pravo polažu, uz Kinu, Malezija, Vijetnam, Filipini pa i Tajvan.
Kina već ima najbrojniju ratnu mronaricu na svijetu
Najnovija demonstracija vojne sile pokazuju da dolazi do značajnih promjena u odnosu snaga između Kine i SAD-a u Južnokineskom moru. Kineska ratna mornarica, uz brodove obalne straže i pomorske policije, već sada ima najveći broj brodova na svijetu, više čak i od američke mornarice. U Washingtonu prevladava uvjerenje kako Peking iskorištava američku vojnu angažiranost na Bliskom istoku i Korejskom poluotoku kao bi, ispod radara javnosti i stručnjaka, što prije izgradio svoju vojnu silu.
Washington je posebno zabrinuo onaj dio pozdravnog govora kineskog predsjednika Xi Jinpinga vojnicima nakon završenih manevara u kojemu je istakao kako je izgradnja kineske mornarice svjetske klase dio šireg cilja da se “obnovi” i “ojača”, kineska nacija. “Misija izgradnje moćne mornarice nikada nije bila hitnija nego što je danas. Trudite se da u novom dobu naša narodna mornarica bude svjetska mornarica prvoga reda”, naglasio je predsjednik Xi.
Kineski predsjednik također je obećao da će njegova zemlja od sada svojom vojnom silom jamčiti slobodnu trgovinu i plovidbu Južnokineskim morem, što sada svi tumače kao odgovor Xia na trgovinski rat i protekcionizam koji je najavio američki predsjednik Donald Trump.
‘Pozdrav, drugovi’
Snimke vježbe koje je prikazala državna televizija, Global China Television Network, bile su vrlo dojmljive. Flota ratnih brodova koja se odužila u nedogled, nebo puno zrakoplova, brojne podmorice, jednako su impresionirale Kineze kao i strane promatrače. Predsjednik Xi obraćao se vojnicama s “Pozdrav, drugovi”, a oni su odgovarali s “Pozdrav tebi predsjedniče”. A na Xijev “Hvala vam drugovi na tešklom radu”, složno su odgovarali “Služimo narodu”.
Sva ta demonstracije kineske vojne moći dobiva posebno na značaju nakon što je američki predsjednik Donald Trump započeo trgovinski rat s Pekingom. Kina uz SAD i EU, ima najveće svjetskog gospodarstvo, najveći su izvoznici i uvoznici, a preko svojih fondova i tvrtki investirala je po cijelom svijetu već gotovo 10 tisuća milijardi dolara.
Kina štiti svoja ulaganja
Do 2020. očekuje će se da uložiti blizu 20 tisuća milijardi. Zbog svega toga Kina želi zaštititi svoja ulaganja po Aziji, Africi, Južnoj Americi, Europi te staviti pod svoju kontrolu morske i kopnene puteve kojima prevozi svoju robu po svijetu, ali uvozi naftu i plin. Zbog toga Kina više ne skriva ambicije da pošalje svoje vojne brodove, zrakoplove i podmornice na Pacifik i Indijski ocean.
To je razlogom zašto je Kina izgradila sedam umjetnih otoka u Južnokineskom moru preko kojeg se odvija 30 posto svjetske trgovine na moru vrijedne 5,3 tisuće milijardi dolara. Kina je ta tim umjetnim otocima izgradila piste za najveće vojne zrakoplove, hangare za borbene avione, bunkere za streljivo, vojarne, a na njima je razmjestila dalekometne rakete te zrakoplove tipa HQ-9 i J-11B.
Zbog svega toga u Washingtonu su uvjereni kako tvrdnje Pekinga da izgradnjom umjetnih otoka želi osigurati sigurnost na moru, pomoć pri pomorskoj navigaciji, traganje i spašavanje, zaštitu ribarstva i druge nevladine djelatnosti, ne stoje, a kao krunski dokaz za to ističu najnoviju elektroničku opremu koja je montirana na umjetnim otocima i koja služi isključivo za vojne namjene.