Kako će se na, ionako komplicirane, odnose oko Azije odraziti slučaj drona koji su Kinezi ukrali Americi

Washington je odmah zatražio od Pekinga da vrati dron, a Kina je odgovorila da je spremna pregovarati. Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi objavio je u subotu kako će Peking i Washington “razriješiti nastali problem na odgovarajući način, kroz zajedničke, bilateralne vojne kanale”. Time je Peking posredno potvrdio da je oteo vojni dron.

Situacija koji Amerika doživljava kao provokaciju

Najnoviji incident u Južnokineskom moru još će više podići tenzije između SAD-a i Kine koje su počele rasti nakon što je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump telefonom razgovarao s tajvanskom predsjednicom Tsai Ing-wen. To je u Pekingu doživljeno kao težak politički šamar jer Kina drži Tajvan integralnim dijelom svog teritorija.

Peking je nepokolebljiv u stajalištu da postoji samo jedna Kina kojoj je glavni grad Peking, da Tajvan nije posebna država te da automatski prekida diplomatske odnose sa svim zemljama koje ne priznaju politiku “jedne Kine”.Uostalom, SAD su 1979., kako bi udobrovoljile Peking, prekinule diplomatske odnose s Tajvanom, premda ga od tada izdašno opskrbljuju oružjem i jamče mu zaštitu od eventualnog napada Kine.

Ovih je dana američka vojska objavila fotografije na kojima se vidi da je Kina sedam umjetnih otoka koje je tajno izgradila u Južnokineskom moru pretvorila u prave vojne utvrde na koje je dovela goleme količine naoružanja, vojnih zrakoplova, brodova te postavila sustave protuzračne i proturaketne obrane. To je u Washingtonu odmah protumačeno kao otvoreno izazivanje te još jedan dokaz sve agresivnijeg ponašanja Pekinga.

Dramatična promjena odnosa snaga u Aziji

Kinezi su svjesni da će američki vojni dronovi vrlo brzo postati ubojito oružje u podmorskom ratovanju, pa su se vjerojatno zbog toga odlučili na potez bez presedana: oteli su Amerikancima dragocjeno oružje budućnosti. Time su ne samo da su povrijedili njihov ponos, nego su se dokopali i najvećih vojnih tajni, barem što se izgradnje dronova tiče. Zbog toga je sigurno da će Kinezi vratiti dron, ali će ga prije toga pomno proučiti te saznati dokle su Amerikanci otišli u njegovom tehnološkom razvoju.

S druge strane u Washingtonu su uvjereni da će Kinezi, zahvaljujući vlastitom znanju i golemom tehnološkom napretku, vrlo brzo biti u stanju montirati na svoje podmornice rakete s nuklearnim bojevim glavama koje neće pokriti samo Južnokinesko more, nego će moći doseći najveće gradove na američkom kontinentu.

Što će, dakako, iz temelja promijeniti odnose snaga u Aziji te uzdrmati dosadašnju neprikosnovenu dominaciju američke vojske u Južnokineskom moru. Stoga je Pentagon odlučio pod svaku cijenu pratiti kretanje kineskih podmornica: do sada su to radili uz pomoć ratnih bodova i zrakoplova, a sada im u tomu pomažu i dronovi. Pentagon ne krije kako ga najviše zabrinjava to što se Kinezi više ne ustručavaju povlačiti otvorene neprijateljske poteze prema Washingtonu i što se ne libe slati vojne brodove u područja koja je do sada kontrolirala isključivo američka vojska.

‘Peking samo poduzima nužne korake obrane’

Peking pak odgovara kako se dovlačenje oružja na sedam umjetnih otoka, za koje tvrde da su integralni dio kineskog teritorija, nikako ne može tumačiti kao militarizaciju već da je riječ o poduzimanju uobičajenih obrambenih mjera. Uostalom, kažu u Pekingu, moraju se zaštiti od vojne prisutnosti američke vojske “pred ulaznim vratima Kine”. Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Geng Shuang pitao je novinare: ako se uvođenje neophodnih obrambenih mjera svog teritorija, naziva militarizacijom, što je onda krstarenje teško naoružanih američkih vojnih brodova tik uz granicu Kine.”

Pritom je također upozorio da nazočnost američke flote u blizini kineske obale povećava rizik od vojne nesreće. Zuo Xiying, istraživač međunarodnih odnosa na Renmin sveučilištu u Kini, rekao je da s obzirom na postojeće inozemne prijetnje Kini u Južnokineskom moru, prisiljavaju Peking da poduzima neophodne mjere zaštite i obrane. Kinezi inače vole kazati da su “dugo patili u tišini” jer se nisu mogli suprotstaviti američkoj vojnoj dominaciji, no to se “vrijeme sada može zauvijek zaboraviti.”

Ambicije koje Trump smatra neprihvatljivim

Najnoviji incident između Kine i SAD-a mora se sagledavati u kontekstu skorog preuzimanja vlasti administracije novog američkog predsjednika Donalda Trumpa. Otimanjem drona Peking je vjerojatno želio pokazati da se ne boji dolaska Trumpa i njegovog dovođenja u pitanje politike “jedne Kine”. Također da se ne plaši njegovih najava kako će s Kinom otvoriti pitanje vrijednosti njene valute i ekonomske politike te teritorijalnih ambicija koje Trump drži neprihvatljivim.

Stoga sada Peking vjerojatno želi testirati kako će reagirati Trump dok još nije preuzeo vlast i dok ne može konkretno djelovati, a možda računa i na to da može iskoristiti trenutno bezvlađe u Washingtonu. Istodobno, Kina otimanjem drona pokušava produbiti napetosti između Filipina i SAD-a, donedavno najvećih saveznika u Aziji. Od kada je na vlast u Filipnima došao Rodrigo Duterte, ta se zemlja sve više udaljava od SAD, a traži čvršće veze s Pekingom.

Uočljivo je da novi filipinski dužnosnici više ne optužuju Peking za agresivno ponašanje u Južnokineskom moru, ali najavljuju da će Amerikanci uskoro morati napustiti svoje dvije vojne baze u toj zemlji. Što bi bio još jedan težak gubitak u nastojanju da sačuva vojnu dominaciju u Aziji. S obzirom da novi američki predsjednik Donald Trump, koji se okružio ratobornim generalima i političarima, neće htjeti dopustiti, sva je prilika da bi vrlo brzo svijet mogao svjedočiti rađanju još jednog opasnog sukoba koji bi lako mogao prerasti u otvoreni rat.