Kinezi su prvi u svijetu lansirali kvantni satelit koji će im osigurati golemu prednost nad rivalima

Satelit prenosi apsolutno zaštićene poruke i informacije

China's quantum satellite - nicknamed Micius after a 5th century BC Chinese scientist - blasts off from the Jiuquan satellite launch centre in China's northwest Gansu province on August 16, 2016.
China launched the world's first quantum satellite on August 16, state media reported, in an effort to harness the power of particle physics to build an "unhackable" system of encrypted communications. / AFP PHOTO / STR / China OUT
FOTO: AFP

Svjetske agencije objavile su u utorak da je Kina lansirala u svemir prvi na svijetu kvantum komunikacijski satelit, koji će, kako se navodi u službenom priopćenju koji je prenijela agencija Xinhua, prenositi apsolutno zaštićene informacije i poruke koji se ni na koji naćin neće moći dešifrirati. Do sada su se laserske poruke relativno lako kriptirale i dekriptirale, no sadržaj koji će se sada slati preko kvantum satelita biti će nemoguće otkriti.

Naime, čim se nasluti da netko nepozvan pokušava ući u sustav, poruke će se automatski samouništavati. Satelit će štititi komunikaciju s centrima na zemlji takozvanom metodom kvantne enkripcije. To znači da se komunikcija neće štititi matematičkim metodama, već će se za kriptiranje poruka koriste fizikalni zakoni.

I još nešto: Xinhua navodi da će te poruke biti prenošene brzinom većom od svjetlosti pa stručnjaci procjenjuje da će taj komunikacijski sustav iz temelja promijeniti njegovu vojnu i komercijalnu primjenu.

Program ubrzan 2012.

Nicolas Gisin, profesor kvantne fizike na Univeritetu u Ženevi, smatra da je lansiranjem tog satelita Kina osigurala pobjedu u utrci u izgradnji kvantnih satelita. “Kina je još jednom pokazala da je sposobna ne samo upustiti se u najzahtjevnija istraživanja, nego ih je u mogućnosti i realizirati.”

Raketa 2 D Dugi marš poletjela je iz svemirskog centra u pustinji Gobi, u unutarnjoj Mongoliji, noseći na svojoj glavi 600 kilograma težak satelit Micius, koji je dobio ime po kineskom filozofu iz petog stoljeća. Kinezi su najavili da će u okviru tog programa izbaciti u svemir još dvadesetak takvih satelita koji će stvoriti najsigurniju mrežu za globalnu komunikaciju.

Program The Quantum Experiments at Space Scale, (Quess) ubrzan je 2012. nakon što je to zatražio kineski šef države i partije Xi Jinping. Stručnjaci predviđaju da satelit ima zadaću zaštiti od američkog nadzora, među ostalim, komunikacije unutar kineske armije, ali i, primjerice, između između Pekinga i Urumqia, glavnog grada provincije Xinjiang, u kojoj svako toliko dolazi do terorističkih napada militatnih muslimanskih skupina.

Zaštita od cyber špijunaže

Procjena je da je lansiranjem kvantnog satelita Kina preuzela vodstvo u istraživanjima u jednom od danas najzahtjevnijih znanstvenih područja što će joj osigurati golemu prednost pred rivalima u pronalaženju najboljih načina u zaštiti od cyber špijunaže. Profesor Hoi Fung Chau s Univerziteta u Hong Kongu objasnio je kako će kvantna fizika vrlo brzo izluditi i frustrirati hakere.

Premda znanstvenici iz SAD-a, Europe, Japana ulažu goleme napore u istraživanjima, ne mogu se nositi s Kinezima: oni su 2015., u bazična istraživanja, koja uključuju i istraživanja u kvantnoj fizici, uložili 101 milijardu dolara, dok su 2005. investirali svega 1,9 milijardi dolara. Istodobno u kvatna istraživanja u SAD-u ulaže se jedva oko 200 miijuna dolara, premda bi to trebalo znatno podići razinu nacionalne sigurnosti.

Kina je vratila gotovo sve znanstvenike koji su po svijetu radili u laboratorijima za kvantnu fiziku. Među ostalim, u Peking se vratio i profesor Pan Jianwei, fizičara koji sada vodi projekt The Quantum Experiments at Space Scale. Pan Jianwei je na kineskoj televiziji objasnio da su se njegovi suradnici vratili kući obogaćeni najvećim znanjima koja su stekli radeći na vrhunskim tehnologijama u najboljim svjetskim laboratorijama.

Kvantna kriptografija dugo fascinira znanstvenike

Zahvaljujući neograničenim materijalnim sredstvima Pan Jianwei je u svojim istraživanjima preskočio svog mentora Antona Zeilingera, fizičara s Univerzitete u Beču, koji je još 2001. uvjeravao Europsku svemirsku agenciju da mora lansirati u svemir kvantni satelit sličan onomu kojega su sada izbacili Kinezi. Pan je objasnio kako je kvantna komunikacija po svojoj prirodi defenzivna te je tako otklonio američke optužbe kako u Kini država sponzorira hakere.

Dr. sci. Mario Stipčević, viši znanstveni suradnik, voditelj laboratorija za fotoniku i kvantnu optiku te Centra izvrsnosti za napredne materijale i senc u Zagrebu smatra međutim kako je ta priča o značaja kvantnih satelita ipak prenapuhana.

“Kvantna kriptografija nije neki novitet: teorijski je otkrivena 1983. u radu Benetta i Brassarda, a eksperimentalno je izvedena 2001. No, od prvog eksperimenta u kojem su se podaci mogli prenijeti zaštićenim načinom na udaljenost od 30 cm, u nekoliko slijedećih desetljeća došlo se do dometa od preko 80 km u optičkom vlaknu i više od 145 km putem zraka. No, taj je domet ipak vrlo ograničen kad se usporedi s dimenzijama jedne veće zemlje.

Pokusni komunikacijski kanal

Austrijanac Anton Zeilinger 2003. postavio je koncept kvantne kriptografije preko satelita s dometom preko cijele Zemlje. Eto, tek danas, taj su koncept naumili sprovesti u djelo kineski znanstvenici. Kvantna kriptografija pretpostavlja prijenos pojedinih fotona između satelita i Zemlje. To je fantastično pipljav zadatak i u ovom trenutku nemoguće je zamisliti da bi se komunikacija mogla odvijati između satelita i neke pokretne mete, iako je američka vojska pokušavala ostvariti kvantnu kriptografiju između brodova.”

Na pitanje je li istina da će, kako tvrde vojni stručnjaci, zbog djelovanja tog
satelita, biti nemoguće špijunirati komunikacije unutar Kine, odgovara kako to nije točno. “Prije svega ovdje se radi o pokusnom komunikacijskom kanalu kojeg tek treba usavršiti i privesti u funkciju u slijedećih nekoliko godina. Tek ako to uspije može se prići ostvarivanju većeg broja kvantno-kriptografskih satelitskih linkova.

No, pravo je pitanje koliko je to uopće praktično: kompjuteri povezani takvim linkom ne bi smjeli nikada imati pristup internetu, inače bi njihova sigurnost bila ista kao i ona koju imaju i ostali kompjuteri. Dakle, radilo bi se o vrlo ograničenom skupu kompjutera koji ne bi mogli značajnije utjecati na kiber-sigurnost cijele zemlje.

Stjecanje globalnog prestiža

Meni to sve skupa sliči na marketinški spin: to je jedno od onih postignuća koja sama po sebi neće imati nikakve primjene desetljećima, a možda ni stoljećima nakon što se ostvare, poput, primjerice, leta na Mjesec. Riječ je, ponajprije, o stjecanju globalnog prestiža i razvijanju tehnologija koje mogu imati drugih, itekako praktičnih primjena, primjerice, u vojnoj tehnici ili znanstvenim istraživanjima.

Mislim da je lansiranje kvantum satelita imalo za cilj poslati svijetu slijedeću poruku: “Mi, Kinezi, skupili smo puno novca prodajući vam naše jeftine proizvode. No, dovoljno smo pametni da te novce nismo sve potrošili na jacuzzije, preskupe aute, talijanske pločice, njemački crijep i bazene iza kuće, nego smo investirali u znanost i tehnologiju. I jednog dana sve ćemo vas sve u tome prestići.” Vjerujem da bi i mi u Hrvatskoj mogli iz toga nešto naučiti”, rekao je Dr. sci. Mario Stipčević.

Lansiranje kvantnog satelita treći je po redu ovogodišnji kineski svemirsko zrakoplovni eksperiment koji je fascinirao svijet, a zabrinuo SAD, Japan i brojne kineske susjede. Najprije je Ministarstvo obrane SAD-a potvrdilo početkom godine da je Kina izbacila na visinu od oko 100 kilometara super raketu koja može nositi atomsku bojevu glavu.

Čudo kineske tehnike

Let rakete koordinira satelit, a kako leti između svemira i atmosfere, dosiže bzinu veću od deset tisuća kilometara na sat. Američko ministarstvo obrane priznalo je kako za to čudo kineske tehnike za sada nema potuoružja. Nedavno su Kinezi predstavili novo tehnološko čudo: svoj prvi putnički zrakoplov C919 koji je proizveden u kineskom državnom zrakoplovnom konzorciju COMAC, za kojega stručnjaci tvrde da je vrhunac najnovijih tehnoloških inovacija.

Zrakoplov ima 158 sjedala, domet letenja od 4.075 kilometara, a već je stiglo 517 narudžbi od 21 kupca. Ako je, dakle, doktor Stipčević u svemu u pravu, ako američka vojna industrija namjerno preuveličava značaj novog kineskog kvantnog satelita kako bi iskamčila što više novaca iz državnog proračuna, ostaje ipak činjenica da je Kina već uhvatila korak s proizvođačima najsuvremnije tehnološke opreme.

Glavni generator globalnog tehnološkog napretka

Proizvodi najkompliciranije sustave, od atomskih bombi, podmornica, nosača zrakoplova, najosjetljivijih raketnih lansirnih uređaja do najsofisticiranijih proizvoda kao što su radari, specijalni teleskopi, vlakovi koji voze brzinom većom od 300 kilometara na sat, najmodernija civilna tehnologija i elektronički strojevi…

Sve upućuje da će ta najmnoljudnija zemlja na svijetu, zahvaljujući svojim znanstvenim postignućima, nakon što je godinama bila na zlu glasu kao zemlja koja krade po svijetu ideje i izume, uskoro postati, uz SAD, glavni generator globalnog tehnološkog napretka.