Klemm misli da su mu pravomoćnim presudama za financijske muljaže narušena ljudska prava
Pokrenuo je postupak protiv države u Strasbourgu
Nekadašnji predsjednik Udruge specijalne policije i osnivač zaštitarske tvrtke Klemm Sigurnost Josip Klemm uspio je pokrenuti postupak protiv Republike Hrvatske na Europskom sudu za ljudska prava.
U tužbi što je uzeta u razmatranje tvrdi da je dva puta kažnjen zbog financijskih malverzacija otkrivenih u njegovoj tvrtki. Kažnjen je, tvrdi, u prekršajnom postupku Ministarstva financija te u kaznenom procesu na Županijskom sudu u Zagrebu. U prekršajnom postupku Klemm Sigurnost dobila je novčanu kaznu od 20.000 kuna, dok je sam Klemm kažnjen s 10.000 kuna novčane kazne. Županijski sud u Zagrebu osudio ga je na godinu dana zatvora.
Je li smio biti dvaput suđen?
Zatvorsku kaznu Klemm je već odslužio, a platio je i novčane sankcije. Sada, međutim, ne odustaje od tvrdnje da je nedopušteno osuđen dvaput za istu stvar. Nakon što je platio prekršajnu kaznu, smatra, nije smio biti kazneno osuđen.
U pitanju su problematični računi čije je plaćanje Klemm odobravao u periodu od 2005. do 2007. godine. Radilo se o računima što su ih Klemm Sigurnosti ispostavljale firme Eloco usluge, Di-fuzija, Ing-Mont, Zola, Euro-top, Riko-Z promet i Centro fasada promet, koje su vodili ljudi bliski Klemmu.
Zašto su računi bili sumnjivi?
Uz račune nije bilo nikakve popratne dokumentacije, niti je specificirano što je uopće plaćeno. Samo su paušalno bile navedene ‘usluge marketinga’, ‘usluge marketinga i oglašavanja’, ‘najam vozila’, ‘najam kombi vozila i usluge marketinga’, ‘izrada reklamnog materijala’, ’emitiranje promidžbenog materijala’.
Porezna uprava zaključila je zato da se radi o nevjerodostojnim računima te da je Klemm Sigurnost na osnovu njih neosnovano obračunala odbitak pretporeza.
Ukupan iznos dosegao je 2.967.131,09 kuna, te je na osnovu njih umanjen porez na dobit za 593.426,22 kuna. Za taj iznos Klemm je, prema presudi, oštetio državni proračun zlorabivši svoju funkciju na čelu tvrtke. U prekršajnom postupku obuhvaćen je također dio ovih spornih računa, te je utvrđeno da je Klemm prekršio Zakon o porezu na dodanu vrijednost.
Je li RH prekršila Konvenciju?
I dok Klemm tvrdi da se radi o istoj stvari, Ustavni sud RH već mu je ranije dobio tužbu smatrajući da kako prekršajnim postupkom nije bilo obuhvaćeno sve ono što mu je bilo stavljeno na teret u kaznenom procesu.
Sada će država to morati objašnjavati i Europskom sudu za ljudska prava. Naime, Klemm je u tužbi protiv Hrvatske podsjetio da je prekršajno kažnjen 2012. zbog sumnjivog poslovanja u periodu od 2006. do 2007., dok je u kaznenom postupku koji je započeo 2014. bio obuhvaćen period od 2005. do 2007. godine. Prema njegovom stavu to je jedno te isto, odnosno kažnjen je dvaput za iste inkriminacije. Je li to doista bilo tako i je li hrvatsko pravosuđe prekršilo Članak 4. Protokola 7. Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava, pitanje je što ga je europski sud postavio Hrvatskoj. Odluka će biti donijeta nakon očitovanja hrvatske zastupnice u Strasbourgu Štefice Stažnik.