Klimatologinja upozorava na veliku prijetnju od požara: 'Imamo 80 do 100 posto manje kiše u srpnju'
Navodi i da temperaturni rekordi koje je Hrvatska ranije dosegla sada ne bi trebali biti preskočeni
Dok Europa niže rekordne temperature, klimatolozi se takvog scenarija u Hrvatskoj ne boje. Očekuju da temperaturni rekordi koje je Hrvatska dosad zabilježila u ovom toplinskom valu neće biti prijeđeni. No, ono čega se boje su požari jer su oni velika prijetnja ne samo za Jadran već i za unutrašnjost zemlje. O svemu tome za N1 govorila je klimatologinja Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivana Marinović.
“Vrhunac je u subotu u kontinentalnim krajevima, a sredinom idućeg tjedna na Jadranu. Maksimalci su od 35 do 40 stupnjeva. Ne očekujemo premašivanje trenutnog rekorda apsolutne maksimalne temperature od 42,8 stupnjeva u Pločama u kolovozu 1981.”, kazala je Marinović.
Podsjetila je kako je 2012. godina bila rekordna po broju izdanih upozorenja na toplinske valove tijekom ljeta. Tada ih je u Jadranskoj regiji bilo 35, a u kninskoj čak 47. “Nije to nešto iznenađujuće. 2015. je bila rekordna po upozorenju na toplinske valove u srpnju”, ističe.
Prijetnja od požara
Ono što klimatolozi vide kao značajno veći problem jest opasnost od požara koja je vrlo velika i to ne samo za Jadran već i za kontinentalnu Hrvatsku. “Imali smo malo padalina, a vjetar pojačava tu opasnost od požara. Što se tiče oborine tijekom srpnja, trebali bi ipak pričekati kraj srpnja. Najvjerojatnije da će većina Hrvatske biti između umjereno i vrlo sušna. I lipanj je bio ekstremno topao i vrlo sušan. Od početka godine imali smo ekstremno sušno razdoblje u Istri. Jako su dugačka sušna razdoblja od početka godine, nerijetko su trajala i više od mjesec dana”, kazala je Marinović.
Prema njenim riječima, u prvih dvadeset dana srpnja u kontinentalnoj je Hrvatskoj bilo između 20 i 70 posto manje oborina od prosjeka, dok je na Jadranu između 80 i 100 posto manje oborina. Izračuni za kolovoz, dodaje, pokazuju da će biti prosječan ili nešto sušniji od prosjeka.