Komarci u Slavoniji i Baranji ipak nisu nestali. Upravo su dva čovjeka zarazili opakim virusom, jedan je u bolnici
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, bolest Zapadnog Nila je vektorima prenosiva bolest, čiji je uzročnik virus Zapadnog Nila
Nakon što je početkom srpnja pomalo pompozno objavljeno da su komarci ovog ljeta netragom nestali iz Slavonije i Baranje, koje su prethodno svake godine, uglavnom bezuspješno, vodile prave ratove protiv napasnih krvopija, čini se da su se insekti ipak vratili i odmah na najmanje dvije osobe prenijeli potencijalno smrtonosan virus.
Kako su potvrdili u osječko-baranjskom Nastavnom zavodu za javno zdravstvo, kod jedne osobe u Vladislavcima te kod još jedne u Karancu utvrđena je prisutnost virusa Zapadnog Nila koji uzrokuje istoimenu bolest poznatu i pod nazivom “akutni transverzalni mijelitis”, a istovremeno je monitoringom metodom CDC klopki utvrđeno da je na tom području broj komaraca povećan.
Jedan čovjek je u težem stanju te je završio u bolnici, kazali su mještani Karanca za Glas Slavonije.
Masovno tamanjenje
“U prvi trenutak nisam bio nimalo ravnodušan, ali sam se smirio nakon što sam prosurfao internetom i doznao nešto više o eventualnim posljedicama”, kaže jedan mještanin tog baranjskog etnosela. Stručnjaci, naime, navode da u najvećem broju slučajeva oboljeli imaju blaže simptome, ali ipak se može dogoditi i da sve prijeđe u ozbiljnije stanje, koje ponekad može završiti i smrtnim ishodom.
U Općini Kneževi Vinogradi, kojoj pripada mjesto Karanac, čim su čuli da se pojavio virus, krenuli su u masovno tamanjenje komaraca što su službeno nazvali “preventivnom dezinsekcijom preko ovlaštene pravne osobe”.
Komarci primarni prenosioci
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, bolest Zapadnog Nila je vektorima prenosiva bolest, čiji je uzročnik virus Zapadnog Nila, koji se u prirodi održava u ciklusu između ornitofilnih komaraca i ptica. Primarni prijenosnici su komarci, dok prijenos s čovjeka na čovjeka nije uobičajen.
Infekcija u ljudi nakon inkubacije od 2-6 dana (u rasponu od 2-14) najčešće prolazi bez simptoma ili asimptomatski (u približno 70-80% slučajeva), ali u oko 20-30% inficiranih manifestira se kao akutna sistemska febrilna bolest praćena povišenom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima, zglobovima, simptomima od strane gastrointestinalnog sustava. Može se pojaviti prolazni makulopapulozni osip (u 25-50% oboljelih), a u manje od 1% inficiranih može se razviti teži oblik bolesti uslijed zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, sa simptomima meningitisa/upale moždanih ovojnica, encefalitisa i vrlo rijetko akutne mlohave klijenuti.