Pitanje kako se mjeri vrijednost rada, koje nam proleti kroz glavu kad čitamo o basnoslovnim zaradama nogometaša i slavnih svjetskih glumaca, aktualno je i u našoj minijaturnoj hrvatskoj ekonomiji i javnom sektoru. Čini nam se, recimo, da bi bilo prirodno i zasluženo da su bolje od menadžera s crnim torbama – koji će se danas zaposliti u naftnom biznisu, a sutra u farmaceutskoj industriji ili na filmu – plaćeni liječnici i sestre koji ovih tjedana skapavaju na bolničkim Covid odjelima intenzivne skrbi spašavajući ljudske živote.
Ili da bi iskusan infrastrukturni projektant ili vrstan profesor koji uči i odgaja mlade, morali zarađivati bitno više nego cajka s napumpanim usnama na čije pjevanje zmije izlaze iz parketa. Ali to, naravno, nije tako. Standarde diktira tržište, ono pečati cijenu rada i s time se moraš pomiriti. No povremeno nabasaš na cifre o plaćama i isplatama na koje opet zineš koliko god znao kako stvari stoje.
Fiksni, varijabilni i ostali
Takve šokantne podatke dostavila je Zagrebačke banka svojim dioničarima uz poziv za njihovu Glavnu skupštinu koja će se održati 9. prosinca. Jedina točka dnevnog reda: Odobravanje izvješća o primicima članova Uprave i Nadzornog odbora Zagrebačke banke d. d. za 2019. godinu. Dakle, u prošloj godini, za sedmero članova Uprave Zagrebačke banke isplaćeni su iznosi od kojih će svakog običnog hrvatskog trudbenika automatski pogoditi psihosomatska vrtoglavica.
Claudio Cesario: 4,900 milijuna kuna. Lorenzo Ramajola: 2,829 milijuna kuna. Marco Lotteri: 2,342 milijuna. Miljenko Živaljić: 3,357 milijuna. Nikolaus Maximilian Linarić: 2,290 milijuna. Eugen Paić Karega: 1,114 milijun. I Dijana Hrastović, koja je lani bila članica Uprave samo do 6. veljače: oko 958 tisuća kuna.Ove su sume zbroj bruto plaća koji se u tablicama nazivaju ”fiksnim primicima”, nagrada, odnosno ”varijabilnih primitaka” i ”ostalih fiksnih primitaka” u koje spada korištenje automobila u privatne svrhe, dopunsko zdravstveno osiguranje, životno osiguranje i uplate poslodavca u mirovinski fond.
Predsjedniku Uprave 1,8 milijuna kuna u dionicama
Miljenko Živaljić, predsjednik Uprave zagrebačke banke od 2105. godine, u siječnju ove godine iznenada je podnio ostavku koju je obrazložio ”osobnim razlozima”. Zagrebačka banka ima, naravno, i Nadzorni odbor od osam članova, a godišnje naknade koje su im pripale za 2019. godinu vrte se oko 200.000 kuna. Članovi Nadzornog odbora nisu zaposleni u Banci i taj posao obavljaju uz svoje druge karijere. Jednom od hrvatskih članova NO-a, dr. Danimiru Gulinu s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, isplaćeno je u 2019. ukupno 216.313 kuna.
Članovima Uprave i Nadzornog odbora Banka daruje i pakete dionica pa su tako, na primjer, Miljenku Živaljiću 15. travnja 2019. prebačene dionice u vrijednosti od oko 1,8 milijuna kuna. Dijani Hrastović, koja je Upravu Zagrebačke banke napustila u veljači 2019., dodijeljena je otpremnina od preko milijun kuna. Gospođi Hrastović, koja je očito otišla iz Banke, isplaćena je i naknada po osnovi ugovorene zabrane tržišne utakmice u iznosu od 920.000 kuna.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ne treba sumnjati da su članovi Uprave i Nadzornog odbora Zabe iznimni bankarski stručnjaci, ali opet ti nekako ne ide u glavu da njihov rad, kad se primici podijele od siječnja do prosinca, vrijedi po 300 ili 400.000 kuna mjesečno. A pogotovo kad se zna da moja znanica koja radi na šalteru Zagrebačke banke prima oko 4500 tisuća kuna, a osobna bankarica koja upravo ide u mirovinu od oko 7500 kuna.
Cijene naknada i paketa lani rasle i do 50 posto
Nije naše da se miješamo u kadrovsku politiku i sustav nagrađivanje u jednoj privatnoj banci premda o tome možemo imati privatni stav budući da s tom bankom svakodnevno posluju tisuće hrvatskih građana i poslovnih subjekata. I to pod uvjetima koje oni propisuju i mijenjaju, a koji su sve luđi i nepovoljniji. Doduše, nisu bitno drugačiji ni kod drugih.
U rujnu prošle godine, Zagrebačka banka je, recimo, podigla cijene niza svojih naknada i paketa čak i za 50 posto. O tome smo mogli čitati na njihovim službenim stranicama. Uveli su i plaćanje naknade za podizanje vlastite gotovine na šalteru za sve one koji nisu ugovorili korisničke pakete. Lani su poskupjeli i potrošački krediti. Kamata na kunsku štednju oročenu na do dvije godine smanjena je na 0,52 posto, a kamata na štednju u eurima još je niža. Uz tako beznačajan prinos, više se i ne isplati držati novac u banci osim da vam ga lopov ne bi odnio iz kuće. Istodobno su, međutim, povećali kamate na nove kredite.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Utoliko se smijemo pitati i o prirodi organizacije koja dere klijente na sve strane, a u kojoj najbolje plaćeni zaposlenik zaslužuje oko stotinu puta veća primanja od onih na dnu poslovnog lanca. Kakav je to rad koji vrijedi sto puta više od rada bankarskog službenika koji osam sati ne diže glavu s ekrana i brojki?
Komentar Sanje Modrić: Dioničarima Zabe stigla je obavijest o milijunskim isplatama članovima Uprave. Koliko vrijedi ljudski rad?
Iako su članovi Uprave i NO-a iznimni stručnjaci postavlja se pitanje zašto njihov rad vrijedi baš toliko
Jest da je Zagrebačka banka privatna tvrtka, ali s njom dnevno posluju tisuće hrvatskih građana i poslovnih subjekata. Utoliko se smijemo pitati i o prirodi organizacije u koja dere klijente na sve strane, a u kojoj najbolje plaćeni zaposlenik zaslužuje oko stotinu puta veća primanja od onih na dnu poslovnog lanca. Kakav je to rad koji vrijedi sto puta više od rada bankarskog službenika koji osam sati ne diže glavu s ekrana i brojki?
Pitanje kako se mjeri vrijednost rada, koje nam proleti kroz glavu kad čitamo o basnoslovnim zaradama nogometaša i slavnih svjetskih glumaca, aktualno je i u našoj minijaturnoj hrvatskoj ekonomiji i javnom sektoru. Čini nam se, recimo, da bi bilo prirodno i zasluženo da su bolje od menadžera s crnim torbama – koji će se danas zaposliti u naftnom biznisu, a sutra u farmaceutskoj industriji ili na filmu – plaćeni liječnici i sestre koji ovih tjedana skapavaju na bolničkim Covid odjelima intenzivne skrbi spašavajući ljudske živote.
Ili da bi iskusan infrastrukturni projektant ili vrstan profesor koji uči i odgaja mlade, morali zarađivati bitno više nego cajka s napumpanim usnama na čije pjevanje zmije izlaze iz parketa. Ali to, naravno, nije tako. Standarde diktira tržište, ono pečati cijenu rada i s time se moraš pomiriti. No povremeno nabasaš na cifre o plaćama i isplatama na koje opet zineš koliko god znao kako stvari stoje.
Fiksni, varijabilni i ostali
Takve šokantne podatke dostavila je Zagrebačke banka svojim dioničarima uz poziv za njihovu Glavnu skupštinu koja će se održati 9. prosinca. Jedina točka dnevnog reda: Odobravanje izvješća o primicima članova Uprave i Nadzornog odbora Zagrebačke banke d. d. za 2019. godinu. Dakle, u prošloj godini, za sedmero članova Uprave Zagrebačke banke isplaćeni su iznosi od kojih će svakog običnog hrvatskog trudbenika automatski pogoditi psihosomatska vrtoglavica.
Claudio Cesario: 4,900 milijuna kuna. Lorenzo Ramajola: 2,829 milijuna kuna. Marco Lotteri: 2,342 milijuna. Miljenko Živaljić: 3,357 milijuna. Nikolaus Maximilian Linarić: 2,290 milijuna. Eugen Paić Karega: 1,114 milijun. I Dijana Hrastović, koja je lani bila članica Uprave samo do 6. veljače: oko 958 tisuća kuna.Ove su sume zbroj bruto plaća koji se u tablicama nazivaju ”fiksnim primicima”, nagrada, odnosno ”varijabilnih primitaka” i ”ostalih fiksnih primitaka” u koje spada korištenje automobila u privatne svrhe, dopunsko zdravstveno osiguranje, životno osiguranje i uplate poslodavca u mirovinski fond.
Predsjedniku Uprave 1,8 milijuna kuna u dionicama
Miljenko Živaljić, predsjednik Uprave zagrebačke banke od 2105. godine, u siječnju ove godine iznenada je podnio ostavku koju je obrazložio ”osobnim razlozima”. Zagrebačka banka ima, naravno, i Nadzorni odbor od osam članova, a godišnje naknade koje su im pripale za 2019. godinu vrte se oko 200.000 kuna. Članovi Nadzornog odbora nisu zaposleni u Banci i taj posao obavljaju uz svoje druge karijere. Jednom od hrvatskih članova NO-a, dr. Danimiru Gulinu s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, isplaćeno je u 2019. ukupno 216.313 kuna.
Članovima Uprave i Nadzornog odbora Banka daruje i pakete dionica pa su tako, na primjer, Miljenku Živaljiću 15. travnja 2019. prebačene dionice u vrijednosti od oko 1,8 milijuna kuna. Dijani Hrastović, koja je Upravu Zagrebačke banke napustila u veljači 2019., dodijeljena je otpremnina od preko milijun kuna. Gospođi Hrastović, koja je očito otišla iz Banke, isplaćena je i naknada po osnovi ugovorene zabrane tržišne utakmice u iznosu od 920.000 kuna.
Ne treba sumnjati da su članovi Uprave i Nadzornog odbora Zabe iznimni bankarski stručnjaci, ali opet ti nekako ne ide u glavu da njihov rad, kad se primici podijele od siječnja do prosinca, vrijedi po 300 ili 400.000 kuna mjesečno. A pogotovo kad se zna da moja znanica koja radi na šalteru Zagrebačke banke prima oko 4500 tisuća kuna, a osobna bankarica koja upravo ide u mirovinu od oko 7500 kuna.
Cijene naknada i paketa lani rasle i do 50 posto
Nije naše da se miješamo u kadrovsku politiku i sustav nagrađivanje u jednoj privatnoj banci premda o tome možemo imati privatni stav budući da s tom bankom svakodnevno posluju tisuće hrvatskih građana i poslovnih subjekata. I to pod uvjetima koje oni propisuju i mijenjaju, a koji su sve luđi i nepovoljniji. Doduše, nisu bitno drugačiji ni kod drugih.
U rujnu prošle godine, Zagrebačka banka je, recimo, podigla cijene niza svojih naknada i paketa čak i za 50 posto. O tome smo mogli čitati na njihovim službenim stranicama. Uveli su i plaćanje naknade za podizanje vlastite gotovine na šalteru za sve one koji nisu ugovorili korisničke pakete. Lani su poskupjeli i potrošački krediti. Kamata na kunsku štednju oročenu na do dvije godine smanjena je na 0,52 posto, a kamata na štednju u eurima još je niža. Uz tako beznačajan prinos, više se i ne isplati držati novac u banci osim da vam ga lopov ne bi odnio iz kuće. Istodobno su, međutim, povećali kamate na nove kredite.
Utoliko se smijemo pitati i o prirodi organizacije koja dere klijente na sve strane, a u kojoj najbolje plaćeni zaposlenik zaslužuje oko stotinu puta veća primanja od onih na dnu poslovnog lanca. Kakav je to rad koji vrijedi sto puta više od rada bankarskog službenika koji osam sati ne diže glavu s ekrana i brojki?