Komentar: Udar predsjednice na ustavnopravni poredak Hrvatske
Grabar-Kitarović je izgubila predodžbu što znači predstavljati državu
Predsjednica Republika Kolinda Grabar-Kitarović održala je, u sklopu svog višednevnog posjeta Mađarskoj, predavanje na Sveučilištu Corvinus u Budimpešti. Tom je prilikom najavila održavanje prve sjednice inicijative Jadran-Baltik-Crno more u Hrvatskoj 2016. godine. Na sastanku će sudjelovati državnici, stručnjaci i predstavnici privatnog sektora radi dogovora o zajedničkim gospodarskim i infrastrukturnim projektima koji bi se trebali ostvariti u budućnosti. Takav redoslijed je uobičajen u međunarodnim odnosima: ono što državnici načelno dogovore, ministarstva i stručne službe provode.
Ali tih dana predsjednica se našla i u drukčijoj situaciji, u situaciji izvršitelja onoga što je prethodnih dana dogovoreno na nižoj razini. Policije Hrvatske i Mađarske su dogovorile povratak hrvatskog vlaka zadržanog u Mađarskoj nakon što su njime onamo prevezene izbjeglice. Predsjednica je svom diplomatskom umijeću pripisala činjenicu da je vlak vraćen u Hrvatsku nakon njezina sastanka s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i pritom je neizravno kritizirala Milanovićevu Vladu.
Već takav predsjedničin istup govori da je njoj važnije pokazati da je Vlada zemlje koju i ona predstavlja neuspješna negoli zajedno s Vladom koordinirati vanjsku politiku. A da je, obuzeta samozaljubljenošću i nestrpljenjem da dočeka priželjkivanu izbornu pobjedu HDZ-a, potpuno izgubila predodžbu o tome što znači predstavljati svoju državu pokazala je na mađarskoj televiziji, gdje je otvoreno kritizirala Vladu Republike Hrvatske.
Uhitite Hernadija
U zemlji čija vlada ignorira europski uhidbeni nalog i odbija izručiti čovjeka protiv kojega je u Hrvatskoj podignuta optužnica za sudjelovanje u korupcijskoj aferi Ina-MOL, svjesna da je upravo taj problem u središtu razmirica između vlada Mađarske i Hrvatske, predsjednica je smatrala umjesnim kritizirati vladu vlastite zemlje. Znači li to da predsjednica smatra da Državno odvjetništvo RH treba odustati od kaznenog gonjenja osoba koje su optužene da su, temeljem isplaćenog mita od 10 milijuna eura, mađarskoj strani predale upravljačka prava koja nisu proporcionalna mađarskom udjelu u vlasništvu Ine?
Da je, obuzeta samozaljubljenošću i nestrpljenjem da dočeka priželjkivanu izbornu pobjedu HDZ-a, potpuno izgubila predodžbu o tome što znači predstavljati svoju državu pokazala je na mađarskoj televiziji, gdje je otvoreno kritizirala Vladu Republike Hrvatske
U rašomonu hrvatskog pravosuđa koje je, izmaknuvši izravnom nadzoru EU, pokazalo da je u većoj mjeri podložno političkim pritiscima i ambicijama negoli imperativu jednake primjene zakona na sve građane, predsjedničini srdačni razgovori s mađarskim premijerom iza zatvorenih vrata mogu biti shvaćeni kao znak da je postignut dogovor i o vlasničkim pravima u Ini koji podrazumijeva odustajanje od kaznenog progona Hernadija i Sanadera i priznavanje MOL-u da Inom može upravljati kao da je ona u njegovom većinskom vlasništvu. U vrijeme kad je INA protuzakonito predana MOL-u današnja predsjednica bila je članica Sanaderove Vlade koja je to omogućila.
Ne bi li njezina sadašnja predsjednička diplomacija mogla biti shvaćena kao pokušaj da se pripremi teren za nesmetanu realizaciju projekta predaje Ine mađarskom MOL-u u skladu s politikom HDZ-ove Vlade u kojoj je i sama sudjelovala?
Zebnja za Inu
Kao osoba s diplomatskim iskustvom predsjednica bi morala biti svjesna važnosti svega što radi, što kaže i što ne kaže. Umjesto da hvali sebe i Orbana zbog zasluga za povratak vlaka koji je u Mađarskoj zadržan suprotno prethodno postignutom dogovoru policija dviju zemalja, predsjednica je mogla izraziti zadovoljstvo što je taj vlak napokon vraćen i očekivanje da je tim potezom mađarske vlade otvoren put i za rješavanje preostalih problema u odnosima između dviju zemalja.
Za nju je, očito, vlak – čiji povratak je ionako još ranije dogovoren – bio zanimljiv jer je tako mogla istaknuti sebe i dezavuirati Vladu. Hvale vrijedan prijedlog o povećanju europske kohezije od Baltika, preko Jadrana do Crnoga mora zvuči potpuno neuvjerljivo ako se ne naglasi da se takvo što ne može ostvariti s bodljikavom žicom i vojskom na granici i ako se ne provodi pravna stečevina EU glede izručivanja osoba protiv kojih su podignute optužnice.
Zasad su se nekompetentna predsjednica i politizirani Ustavni sud pokazali kao ozbiljnije prijetnje očuvanju ustavnopravnog poretka nego stotine tisuća izbjeglica koje prolaze Hrvatskom
Premda je naglasila da ona ne sudjeluje u kampanji, nije propustila javno konstatirati da činjenica da Mađarska prihvaćajući izbjeglice iz Hrvatske premijeru Milanoviću omogućuje da bude veliki humanist. Nije spomenula da te izbjeglice i kroz Mađarsku prolaze kao kroz Hrvatsku, ali da Orbana baš i ne doživljavaju kao humanista. Isto tako nije spomenula da se u Hrvatskoj, za razliku od Mađarske, ni u jednom trenutku nije dogodilo da tisuće izbjeglica neorganizirano kampiraju ispred glavnog željezničkog kolodvora u prijestolnici ili da ih napadaju policajci i ksenofobni građani.
Bilo bi normalno očekivati od predsjednice da bude zadovoljna i ponosna činjenicom da je država kojoj je ona na čelu dosad uspješno organizirala prihvat i transport izbjeglica. Umjesto toga, u onome čime bi se kao predsjednica trebala ponositi i što bi u svakoj prilici trebala isticati ona vidi samo moguće pozitivne predizborne poene premijera Milanovića.
Ideal žice i ograde
Potpuno na liniji HDZ-ove politike izazivanja napetosti i provociranja izvanrednih stanja, predsjednica je nezadovoljna činjenicom što su prilike u Hrvatskoj, unatoč sve ozbiljnijim razmjerima izbjegličke krize, još uvijek normalne i pod kontrolom. Zbog svega toga ne zvuče uvjerljivo ni njezina opravdana upozorenja o tome da ta kriza nije prolazna i da se treba pripremiti za trenutak kada će Njemačka prestati primati rijeke izbjeglica. Još pod dojmom svojih predizbornih posjeta afganistanskim kampovima NATO-ovih snaga u vrijeme kad je bila zaposlenica te organizacije, ona kao da ne može dočekati trenutak da Hrvatska postane veliki žicom ograđeni vojni logor u kojem će joj, kao što je to bilo u Afganistanu, salutirati, raportirati i ritualno joj servirati vojnički grah. A primarna je zadaća svake razumne vlade i svake razumne predsjednice da se to, ako je ikako moguće, ne dogodi.
U situaciji u kojoj se Hrvatska suočava s posljedicama politika koje nije kreirala i na čije otklanjanje ne može imati presudan utjecaj iznimno je važno da sve državne institucije funkcioniraju usklađeno i da relevantni igrači u okviru Ustava i zakona iznalaze najučinkovitije načine za zaštitu i ostvarivanje nacionalnih interesa. Koordinirani diplomatski napori i striktno poštivanje Ustava i institucionalnog ustrojstva državne vlasti nužan su uvjet za uspjeh.
Zasad su se nekompetentna predsjednica i politizirani Ustavni sud pokazali kao ozbiljnije prijetnje očuvanju ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske negoli stotine tisuća izbjeglica na prolazu kroz našu zemlju.
Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 17. listopada 2015.