Liječnici prijete Berošu: 'Ne ispune li nam zahtjeve, radit ćemo striktno po zakonu. Nije dobro da imamo prekovremene'

Udruge su se obrušile na priopćenje koje je Ministarstvo poslalo uoči sastanka

FOTO: Screenshot N1

U Ministarstvu zdravstva održan je sastanak s predstavnicima krovnih liječničkih organizacija, koje od Vlade traže hitno rješavanje pitanje reprezentativnosti liječničkog sindikata, donošenje Zakona o radno-pravnom statusu i plaćama liječnika te ispravak koeficijenata plaća za određene kategorije liječnika. Ministar Vili Beroš na sastanak s liječničkim udrugama uključio se online.

Predstavnici udruga su nakon sastanka rekli da su razočarani i Berošu su zamjerili što je njegovo ministarstvo poslalo opširno priopćenje o sastanku prije nego što su se uopće susreli. U tom priopćenju Beroš je konstatirao da Ministarstvo već rješava probleme liječnika, ponovno naglasivši da je Vlada liječnicima već povisila plaće za 40 posto. “Djela, ne samo riječi”, ustvrdio je Beroš o radu Vlade.

“Samo u prošloj godini potrošilo se 12,1 milijardi kuna na plaće u zdravstvenom sustavu dok je prosječna isplaćena neto plaća liječnika specijalista u lipnju, sa svim dodacima, 22.000 kn, što predstavlja 3 puta više od prosječne isplaćene neto plaće prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku iz travnja”, poručio je, između ostalog, u priopćenju.

‘Ne možemo više čekati’

“Mlađi kolege, čiji smo predstavnici, nisu zadovoljni”, kazala je nakon sastanka zamjenica predsjednika HLK-a Vikica Krolo dodavši da traže da plače bude izjednačene s onima u Europi. “Svjesni smo situacije, ali nismo zadovoljni da se do kraja žrtvujemo, da zbog korone beskonačno radimo nauštrb vlastitog zdravlja i slobodnog vremena”, rekla je. Od ministarstva očekuju konkretna djela već u 9. mjesecu.

“Ne možemo više čekati. Liječnici su jako nestrpljivi, posebno mlađi, i u 9. mjesecu će izraziti svoje nezadovoljstvo na neki način ako stvarno neće biti konkretnih rezultata”, kazala je Krolo. Naglasila je kako je štrajk krajnja mjera, pa poručila da postoji više načina na koji liječnici mogu prosvjedovati, poput rada striktno po zakonu, a ne “kako se sada radi”, čime su liječničke udruge već zaprijetile.

Krolo je naglasila da nije dobro da liječnici rade prekovremeno. “Liječnik koji rade previše nije siguran liječnik, jer je preumoran. Tko bi išao kod liječnika koji danima radi u bolnici bez da se odmori”, zaključila je.

Osudili priopćenje ministarstva

Predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović-Čaić kazala je kako Beroševo priopćenje nisu ni stigli pročitati prije sastanka, i da su ga dobili od novinara. “Treba li to komentirati?”, kazala je te nastavila: “Ministar je rekao djela, a ne riječi. Slažemo se s tim, već dugo čekamo na djela, a ne riječi, a tako je bilo i na ovom sastanku”, kazala je dodavši da danas nisu dobili konkretna obećanja.

Smatraju da prvo treba HLS-u priznati pravo pregovaranja oko kolektivnih ugovora, jer ti pregovori kreću krajem listopada. Također je kazala da su pojedine akcije moguće ako se zahtjevi liječnika ne riješe. Istaknuvši, kao i Krolo, da to ne mora biti štrajk nego rad po zakonu.

Vesna Potočki Rukavina iz KoHOM-a je kazala da su razočarani sastankom te se i ona obrušila na slanje priopćenja prije sastanka. “To je čudno da se prije sastanka ide s time. To je neprihvatljivo i nema sadržaj. Ima konotaciju da na neki način smiri liječnički korpus i kupe vrijeme za godišnji. Očekujemo konkretne rokove, prijedloge i sadržaj”, naglasila je.

‘Liječnik tjedno ne radi 40 sati”

Predstavnica HUBOL-a Tea Mirošević Zubonja kazala je da je Ministarstvom slanjem priopćenja prije sastanka pokazalo da su već donijeli zaključak, pa se osvrnula na tvrdnju iz priopćenja oko prosječne plaće liječnika naglasivši da postoji razlika između plaće i primanja. “Primanja sadrže noćni rad, veliki broj prekovremenih sati koji su u nekim bolnicama znatno veći nego što je zakonom dopušteno”, rekla je te zaključila:

“Prosječna primanja nisu plaća. Netko s plaćom od 20.000 morao je živjeti u bolnici, a ne s obitelji”. Nadovezala se Čulinović-Čaić istaknuvši kako radni tjedan liječnika nije 40 sati. Ne osporavaju da su takva mjesečna primanja, veća od 20.000 kuna, moguća, ali navode da su zamolili ministarstvo da ubuduće, kod javnog iznošenja liječničkih primanja, naglase da to nije plaća za 40-satni radni tjedan.

Razgovori se nastavljaju u rujnu

U priopćenju koje je zasmetalo Udrugama, ministarstvo navodi da su HLS i HLK uključeni u izradu nacrta Zakona o radno-pravnom statusu liječnika, koja uključuje i reprezentativnost sindikata, a da su pitanje radno-pravnog statusa liječnika i reprezentativnosti sindikata uključeni i u izradu izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Tvrde da će se status liječnika i koeficijenata riješiti i najavljenim reformama.

Beroš je kazao i da “manjkavosti”, poput velikog broja prekovremenih sati i odlazak liječnika u inozemstvo, nisu zanemarive, ali tvrdi da postoji drugi razlog za nedostatak liječnika – “neadekvatna organizacija koja uzrokuje rast prekovremenih sati”. Tvrdi da postoji modeli organizacije koje razmatraju ravnatelji ustanova, a koji će racionalizirati prekovremene sate i smanjiti preopterećenost djelatnika.

Državni tajnik u ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić nakon sastanka je poručio da će ponovno razgovarati s liječničkim udrugama prvog tjedna u rujnu, pa poručio kako smatra da “nema razloga za nekakvo nezadovoljstvo”. “Nema potrebe za nervozom, sustav funkcionira”, ustvrdio je.