Ludi tjedan za Rusiju: Od supersile koja je trebala pregaziti Ukrajinu za 72 sata do tigra od papira koji žica pomoć Sj. Koreje
Kako se Kremlju okrenula ratna sreća
Ukrajinski uspjesi proteklih desetak dana razotkrili su istinu o ruskoj vojsci – definitivno nisu druga najjača sila na svijetu, tvrdi CNN u analizi. Istaknuli su kako je rusko povlačenje iz okolice Harkiva, koje Moskva pokušava predstaviti kao regrupiranje, značajnije od ruskog kolapsa oko Kijeva prije nekoliko mjeseci, jer su ruske snage kod Harkiva dugo držale tamošnje obrambene pozicije, od kojih su neke jako blizu granici s Rusijom.
Upravo činjenica da Rusija nije uspjela zadržati snage toliko blizu vlastitom teritoriju ukazuje na stvarno stanje njihove linije opskrbe i vojske, za koju se, nakon početka invazije 24. veljače, očekivalo da će pregaziti Ukrajinu u roku od 72 sata. Rusi su u bijegu čak iza sebe ostavili veliku količinu opreme, vozila i oružja.
U regiji je ostalo ruskih snaga koje će maltretirati Ukrajince u narednim tjednima, ali su se priroda i veličina bojišta nepovratno promijenile, ocjenjuje CNN. Kijev se sada bori u znatno manjem ratu, na značajno smanjenoj prvoj liniji ratišta protiv neprijatelja, koji također izgleda puno manji, navodi novinar Nick Paton Walsh dodajući da Rusija pokušava nadomjestiti gubitke prisilnom mobilizacijom i zatvorenicima.
Rusija više nije ravna NATO-u
Ukrajinska protuofenziva bila je neočekivano učinkovita i brza, a hoće li predstavljati odlučujući trenutak u ratu, ovisi o tome koliko će kijevske snage moći napredovati i jesu li sada suočeni s neprijateljem koji više nema borbenosti u sebi. Rusija je sada spala na nabavljanje streljiva od Sjeverne Koreje, malo više od pola godine nakon početka rata, a ako ne dođe do značajnog preokreta, propala je ruska namjera da zauzmu Donbas.
Ukrajina sada vrši pritisak na Herson i mogućnost da povrate granice kakve su imali prije 2014. godine, kada je Rusija anektirala Krim, više nije nemoguća. Mjesecima se smatralo da Rusija to nikada neće dopustiti, ali Krim je sada ranjiv dok ostatku ruskih snaga unutar Ukrajini prijeti okruženje.
Kijevska protuofenziva, bez obzira na to što dalje poduzmu, promijenila je dinamiku europske sigurnosti, jer je pokazala da Rusija više nije ravna NATO-u. Naime, dio snaga koje su pobjegle iz Harkiva je i elitna postrojba zadužena za obranu same Moskve od bilo kakvog napada NATO-a.
Šutnja Kremlja povećava pogreške
CNN ističe da bi bila pogreška tišinu iz Rusije oko neuspjeha shvatiti kao tihu snagu koju će uskoro pokazati, jer to nije “sustav koji se može pogledati u ogledalo”. Kremlj šuti jer se ne može suočiti s jazom između svojih ambicija i retorike te gladnim plaćenicima koje je ostavio na cjedilu oko Harkiva, tvrdi CNN dodajući da šutnja samo povećava njihove pogreške.
Europa sada mora odabrati između niza teških mogućnosti – hoće li nastaviti pritiskati Rusiju dok Moskva ne zatraži mir koji bi osigurao sigurnost Ukrajine i ponovno otvorio plinovode i naftovode ili će nastaviti sa starom, pogrešnom logikom, da je ponižena, ranjena Rusija još opasnija. Pitanje je i bi li nasljednik Vladimira Putina tražio detant s Europom i kao prioritet postavio oporavak oslabljenog ruskog gospodarstva ili bi se okušao u novom činu nepromišljenog brutalnog militarizma.
Pitanje je i što bi nuklearna sila poput Rusije mogla poduzeti kada je ranjiva i kada su joj konvencionalne snage oslabljene. Za Rusiju sada nema egzistencijalne prijetnje i granice su im nedirnute, ali vojska im je ograničena i blizu su granici konvencionalnih sposobnosti, ističe CNN, zaključivši kako je moguće da će se potvrditi teorija uzajamno osiguranog uništenja (engl. MAD) i da Moskva neće posegnuti za nuklearnim naoružanjem.