Macronova ideja o slanju vojske u Ukrajinu neslavno je propala. Malo simpatije za njega pokazuju samo hrvatski dužnosnici

Čitavim zapadnim svijetom odjeknula je izjava francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je u ponedjeljak rekao da ne isključuje raspoređivanje francuskih kopnenih trupa u Ukrajini. Macron je nakon završetka konferencije o pomoći Ukrajini u Parizu kazao da su sve opcije otvorene kako bi se osiguralo da Rusija ne dobije rat protiv Ukrajine.

Francuski predsjednik pojačao je dojam da razmatra aktivno uključivanje u rat rekavši kako da ponašanje Moskve postaje sve agresivnije na političkoj razini i na prvoj crti bojišnice u Ukrajini. “Rusija ne smije dobiti rat”, naglasio je Macron, dodavši da se podrška ne smije pokolebati i da podupiratelji Ukrajine moraju intenzivirati napore. Povećana pomoć Ukrajini u novcu i oružju mora se mobilizirati i zajednički i na nacionalnoj razini, rekao je. “U procesu smo osiguravanja naše sigurnosti danas i sutra”, zaključio je Macron.

Saveznici nisu bili oduševljeni

Reakcije većine francuskih saveznika nisu odavale entuzijazam za mogućnost slanja svojih vojnika u rat na istoku Europe. Njemački kancelar Olaf Scholz, političar koji nije poznat po osobito energičnim istupima, ovoga je puta vrlo odlučno odbacio mogućnost da će europske zemlje i članice NATO saveza poslati kopnene snage u Ukrajinu.

“Još jednom, u vrlo dobroj raspravi, raspravljalo se o tome da ono što je dogovoreno od samog početka među nama također vrijedi i za budućnost, naime da neće biti kopnenih snaga, niti vojnika na ukrajinskom tlu koje bi tamo slale europske zemlje ili države NATO-a”, rekao je Scholz. Njemački ministar obrane Boris Pistorius bio je jednako odlučan. “Čizme na terenu nisu opcija za Njemačku”, rekao je novinarima tijekom posjeta Beču.

‘Nemamo nikakve planove raspoređivati…’

I Španjolska je promptno poručila kako se ne slaže s francuskim prijedlogom o slanju snaga u Ukrajinu i želi ograničiti pomoć na slanje više oružja i drugog materijala u Kijev, izjavila je glasnogovornica vlade Pilar Alegria na konferenciji za novinare u utorak. “Jedinstvo je bilo i jest najučinkovitije oružje s kojim se Europa mora suočiti protiv napada (ruskog predsjednika Vladimira) Putina”, dodala je Alegria.

Idući je bio glasnogovornik britanskog premijera Rishija Sunaka, kazavši da Britanija nema planova o većem raspoređivanju snaga u Ukrajini. “Osim malog broja osoblja koje imamo u zemlji a koje podržava oružane snage Ukrajine, nemamo nikakve planove za raspoređivanje većih razmjera”, rekao je glasnogovornik novinarima, dodajući da se veliki broj ukrajinskih vojnika obučava u Britaniji, a London podržava Kijev opremom.

Bijela kuća hitno negirala moguću intervenciju

Češki i poljski premijer Petr Fiala i Donald Tusk i mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto također su izjavili su da njihove zemlje ne razmatraju slanje svojih vojnika u Ukrajinu. Slovački premijer Robert Fico rekao je prije sastanka u Parizu da nekoliko članica NATO-a i EU-a razmišljaju o slanju vojnika na bilateralnoj osnovi i upozorio da bi to razbuktalo sukob. Naravno, ni njemu ne pada na pamet sudjelovati u takvoj akciji.

Dužnosnik Bijele kuće je Reutersu već u ponedjeljak rekao da ni SAD ni NATO ne planiraju slati vojnike u Ukrajinu. Glasnogovornica američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost Adrienne Watson to je potvrdila u utorak: “Predsjednik Biden jasno je rekao da SAD neće slati vojnike da se bore u Ukrajini”, rekla je.

Priču je zaključio glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, jasno i glasno rekavši da NATO ne planira slanje svojih snaga u Ukrajinu.

Milanović napada Plenkovića

Negirajući namjeru slanja vojske u Ukrajinu, hrvatski premijer Andrej Plenković djelovao je manje odlučno od većine zapadnih saveznika. Kontroverza je nastala nakon izjave predsjednika Zorana Milanovića. On je nazvao Plenkovića “premijerom opasnih namjera” koji bi, da može, odveo Hrvatsku i njezine vojnike u rat u Ukrajini.

Konkretno, Milanović je kazao kako da Plenković “do danas nije prežalio što je Hrvatski sabor spriječio indirektno uključivanje Hrvatske u rat u Ukrajini i posebno ga smeta što sada ne može Hrvatsku odvesti u još veću katastrofu, odnosno ne može samovoljno ponuditi slanje hrvatskih vojnika u Ukrajinu”.

Plenković je predsjednikove navode uskoro demantirao. No, pritom nije jasno i glasno rekao kako nikada ne bi poslao hrvatske vojnike u Ukrajinu. “Niti je to itko predložio, niti je (na samitu zapadnih saveznika u Parizu) to itko od nas tražio, niti bismo mi to u ovim okolnostima rekli”, odgovorio je premijer, nakon čega je uslijedio uobičajeni politički napad na predsjednika. Plenković je dodao da je Milanović “ponovno imao proruski narativ”, koji je nelogičan i koji šteti Hrvatskoj, čija je pozicija “snažna solidarnost s Ukrajinom…”

A Plenković brani Macrona

Milanović je ustvari reagirao na izjavu koju je Plenković dao ranije u utorak, rekavši da su „nedostajala četiri glasa u Hrvatskom saboru da se odobri sudjelovanje Hrvatske u misiji obučavanja ukrajinskih vojnika“ pa “budući da nismo uspjeli ni tu simboliku, onda nismo niti nudili opciju o tome da hrvatski vojnici idu u Ukrajinu”.

Plenković je to rekao dan nakon što je sudjelovao na sastanku u Parizu na kojem je francuski predsjednik Macron izašao s komentarom koji je izazvao toliku uzbunu. Na pitanje novinara je li izjava francuskog predsjednika bila neodgovorna, Plenković je odgovorio da “nije” te da je on “samo rekao da to ne isključuje”.

“On je predsjednik velike europske države koja ima neku drugu vrstu odgovornosti. Ona spada i u one zemlje koje su stalne članice Vijeća sigurnosti (Ujedinjenih naroda). Što je zemlja veća i snažnija, njene su odgovornosti za globalnu sigurnost veće”, pojasnio je Plenković, ostavši vrlo benevolentan prema Macronu.

U tom je kontekstu vrlo zanimljiv i današnji istup hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana. Reagirajući na Macronovu izjavu, Grlić Radman je rekao: “”Ukrajinu brane ukrajinski državljani, naravno Ukrajina treba našu pomoć i mi smo iskazali solidarnost od prvih dana”, prenosi Hina. Kao i u slučaju premijera, nije bilo jasnog “ne” hrvatskog šefa diplomacije ideji o slanju europskih vojnika u Ukrajinu.

Macron se na kraju povukao

Suočen s jasno artikuliranim nezadovoljstvom gotovo svih saveznika, uz iznimku hrvatskih dužnosnika, Macron je preko francuskog šefa diplomacije pojasnio što je želio reći. “Moramo razmotriti nove akcije potpore Ukrajini. One moraju odgovoriti na jako specifične potrebe, posebice mislim na uklanjanje mina, kibernetičku obranu, proizvodnju oružja na licu mjestu, na ukrajinskom teritoriju”, objasnio je Stephane Sejourne zastupnicima u parlamentu.

Po njegovim riječima, neke od tih akcija bi zahtijevale prisutnost na ukrajinskom teritoriju, ali tako da se ne prijeđe prag borbi. “Ništa se ne bi smjelo isključiti. To je bilo i još uvijek jest stajalište predsjednika republike”, rekao je Sejourne, tako zasad stavivši točku na diskusiju o slanju europskih vojnika u rat u Ukrajini.