Mađarska upozorava EU: 'Urazumite se i ne šaljite oružje Ukrajini. Mir je jedini način da izbjegnemo recesiju'

Orbanov politički direktor otkrio je stavove Budimpešte u razgovoru za Financial Times

Viktor Orban, the Prime Minister of Hungary, is photographed during the Visegrad Group Heads of State meeting in Katowice, Poland on June 30, 2021. The meeting concluded V4 Poland's presidency and passed it to Hungary.
Viktor Orban At V4 Presidency Summit, Katowice, Poland - 30 Jun 2021,Image: 618815092, License: Rights-managed, Restrictions: POLAND OUT, Model Release: no, Credit line: Profimedia
FOTO: Profimedia

Mađarska je pozvala na hitne mirovne pregovore kako bi se okončao rat između Ukrajine i Rusije, upozoravajući pritom da će dugotrajni sukob potaknuti gospodarsku krizu koja će ugroziti vlade diljem Europe.

Brzi prekid vatre u četveromjesečnom ratu “jedina je šansa” Europe da izbjegne recesiju, rekao je za Financial Times Balázs Orbán, politički direktor mađarskog premijera Viktora Orbana, predviđajući da će se vlade EU-a “urazumiti” i prijeći s vojne potpore Ukrajini prema brzom završetku sukoba u sljedećih nekoliko mjeseci.

Budimpešta je dugo bila najbliži partner Moskve unutar EU-a i izazvala je frustraciju u Bruxellesu zbog nevoljkosti da prekine sve veze s Rusijom i izjavi nedvosmislenu potporu ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom.

‘Doći će do političkih tenzija’

“Neki od mađarskih partnera u EU-u bili su previše željni borbe s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koja uvlači kontinent u krizu”, rekao je Balázs Orbán, upozorivši da bi trebali napustiti tu strategiju ili uvidjeti da gospodarski pritisci koji proizlaze iz toga uništavaju javnu potporu slanju oružja Kijevu.

“Oni se žele boriti u ratu. Oni vide da mogu pobijediti Putina, mogu okupirati Kremlj i to im je cilj”, rekao je Orbán. “Na početku sukoba, barem u medijima, to je bilo uvriježeno mišljenje. Ali kladio bih se s vama kako će to izgledati za četiri mjeseca… pojavit će se više racionalnosti”, rekao je.

“Stvarnost cijena komunalnih usluga, energije, političke destabilizacije, patnje srednje klase, to će biti svakodnevni problem”, rekao je Orbán, koji nije u srodstvu s premijerom. “U Portugalu ili u Španjolskoj ljudi neće prihvatiti činjenicu da su u ratu jer su daleko… tako da će sigurno doći do političkih tenzija.”

Mir bi trebao biti glavni cilj EU-a

Orbán je rekao da je Budimpešta osudila rusku invaziju, ali je, za razliku od drugih država EU-a koje se zalažu za Putinov poraz, dodao da je “trenutno vrijeme da sjednemo, da se opustimo . . . naš glavni cilj bi trebao biti u nadolazećim mjesecima, pregovori, mir, prekid vatre, mir”.

“Mi ne stvaramo probleme. Ali ako se pokušate baviti politikom bez stvarnosti, jednostavno ćete izgubiti povjerenje ljudi”, rekao je. “I to je strah koji trenutno imamo, ako pogledamo okolo nema iskrene rasprave”.

Glas koji zagovara bolje odnose s Kremljom

Otkako je Viktor Orbán započeo svoje drugo premijersko razdoblje 2010., Mađarska je bila istaknuti glas unutar EU-a koji poziva na bolje odnose s Kremljom jer se Putinov ugled na Zapadu pogoršao zbog aneksije Krima 2014., pokušaja miješanja u zapadne izbore i brutalno potiskivanje oporbenih političara.

Prošlog mjeseca Budimpešta je uspjela ublažiti sankcije EU-a usmjerene na smanjenje kupnje ruske nafte i stavila veto na napore da se sankcionira poglavar Ruske pravoslavne crkve. Također je odbila dopustiti korištenje svog teritorija za prijenos oružja u Ukrajinu, s kojom dijeli granicu od 137 kilometara.

Kako se nositi s Rusijom nakon rata

Viktor Orbán i Zelenski su se javno sukobili u prvim tjednima rata. Zelenski se suprotstavio Orbanu tijekom summita EU zbog “oklijevanja” oko sankcija Rusiji, dok je Orbán rekao da je ukrajinski čelnik politički “protivnik”. Budimpešta je, međutim, ponudila istaknutu potporu nastojanjima Ukrajine za članstvo u EU.

Balazs Orbán je rekao da je “teško” predvidjeti prirodu budućeg odnosa EU-a s Putinovom vladom i da će biti potrebne rasprave o tome kako se nositi s Rusijom nakon rata.

“Ono što smo radili u posljednjih 12 godina više nije održivo jer su se okolnosti promijenile”, rekao je. “Zato sada minimiziramo kontakt. Čekamo do kraja rata, a onda planiramo sjesti i smisliti što ćemo”, zaključio je.