Majmuni postali problem za stanovnike karipskog otoka. Lokalne vlasti naredile: 'Sve ih pobijte'
Vlasti nizozemske polovice St. Maartena odbile su masovnu sterilizaciju. Žele uništiti cijelu populaciju
Vlasti na nizozemskoj polovici karipskog otoka St. Maartena odobrile su plan uništenja cjelokupne populacije vervet majmuna koji nastanjuju otok jer, tvrde, postaju smetnja svakodnevnom životu. Nevladina organizacija Nature Foundation St Maarten bit će zadužena za hvatanje i eutanaziranje najmanje 450 majmuna tijekom sljedeće tri godine, piše The Guardian.
“Kada se neka vrsta razmnoži na području u kojem nije autohtona, često ne postoje predatori koji bi veličinu njezine populacije držali pod kontrolom. Upravljanje vrstama važan je aspekt održavanja otoka zdravom okolinom za život generacijama koje će nas naslijediti”, izjavila je upraviteljica spomenute nevladine udruge Leslie Hickerson.
Ozbiljne posljedice na ekosustave
Međutim, kritičari tvrde da bi umjesto uništenja majmuna trebalo razmotriti njihovu sterilizaciju i istovremeno upravljanje okolišem. Vervet majmuni, karakteristični po prošaranim sivo-smeđim tijelima i crnim licima obrubljenim bijelim krznom, porijeklom su iz južne i istočne Afrike, ali se mogu naći i na nekim karipskim otocima kao što su St. Kitts i Nevis, gdje je populacija narasla na desetke tisuća.
Majmuni su stigli u regiju negdje u 17. stoljeću, smatra se da su ih europski doseljenici donijeli kao egzotične kućne ljubimce. Istraživanje koje je provela udruga Nature Foundation St Maarten otkrilo je 2020. godine da oko 450 majmuna živi na nizozemskoj strani otoka. “Njihov broj nastavit će rasti ako se ne poduzmu nikakve mjere, a posljedice na ekosustave St. Maartena bit će ozbiljne”, kažu. Poljoprivrednici su se žalili da im majmuni “kradu usjeve i uništavaju sredstva za život”, navodi udruga u svom izvještaju.
Ponuđena i sterilizacija, vlasti odbile
S druge strane, Dave Du Toit, osnivač zaklade za brigu o primatima Vervet Monkey u Južnoafričkoj Republici, gdje je ova vrsta autohtona, rekao je da uništenje populacije vjerojatno neće uspjeti. “Mislim da bi bolji pristup i javno prihvatljiviji bio vazektomija mužjaka i sterilizacija ženki”, kazao je. On smatra da hitno treba posvetiti pažnju istraživanju dostupnosti hrane za divlje životinje. “Gdje, kako i kakva hrana se odlaže koja privlači majmune? Trebalo bi se pozabaviti i područjima na kojima bi divlje životinje mogle obitavati bez ometanja svakodnevnog života ljudi”, tumači.
Gospođa Hickerson kaže da je lokalnim vlastima, nakon opsežnih istraživanja, sugerirala dvije metode – masovnu sterilizaciju i “program upravljanja populacijom”, što je izraz koji je eufemizam za masovnu eutanaziju majmuna. Vlasti su se odlučile za drugu opciju te su odobrile financijska sredstva za njezinu provedbu.