Meksičkim narkokartelima najveći neprijatelj više nije američka vlada, nego legalizacija marihuane
Zapljena marihuana na granici Meksika i SAD-a sve je manje
Legalizacija marihuane znatno je utjecala na promet meksičkih kartela, koji sve manje marihuane ilegalno prevoze u SAD, piše njujorški časopis Time. Na granici SAD-a i Meksika, dugoj 3145 kilometara, agenti američke Uprave za suzbijanje droga (DEA) ustanovili su značajan pad krijumčarenja marihuane u posljednjim godinama. Podudara se to s legalizacijom kanabisa u američkim saveznim državama Colorado i Washington čiji su primjer slijedili Aljaska, Oregon i grad Washington.
Posljednjih godina, usporedno s legalizacijom, sve manje količine marihuane stižu iz Meksika u SAD. U 2011. američka granična kontrola zaplijenila je oko 1100 tona marihuane, a 2014. oko 860 tona. Zaplijene meksičke vojske doživjele su još snažniji pad, pa je tako u 2014. zaplijenjeno 664 tone kanabisa, što je za 32 posto manje nego godinu ranije.
Legalizacija je financijski udarac kartelima
Premda je marihuana koja se legalno uzgaja u SAD-u nešto skuplja od one uvezene iz Meksika i dalje je iznimno uspješna na tržištu s obzirom na bolju kvalitetu. Procjenjuje se kako je industrija marihuane jedna od najbrže rastućih u SAD-u. Samo u 2014. rasla je za 74 posto i ukupno je vrijedila 2.7 milijardi dolara prema podacima ArcView grupe koja se bavi investicijama i istraživanjem vezanim uz kanabis. Prema istom istraživanju, ova bi industrija u 2016. trebala vrijediti čak četiri milijarde dolara.
Prema izvješću Bijele kuće Amerikanci svake godine na ilegalne droge potroše oko 100 milijardi dolara, od čega 40 posto otpada na marihuanu. Legalizacijom te droge u nekim saveznim državama SAD-a, narko karteli su ostali bez značajnog izvora prihoda. Smanjen im je time novac za kupnju oružja, podmićivanje policije i plaćanje ubojica. Pala je i stopa ubojstva u Meksiku. 2011. godine bilo je 23 tisuće ubojstva u toj državi, a 2014. bilo ih je 15 649. Naravno, da su na to utjecali i drugi faktori, ali vjerojatno je i kako je legalizacija u SAD-u jedan od njih.
Sve manje zapljena marihuane, a više heroina i metha
Legalizacija marihuane imala je i neke druge posljedice na rad narko kartela. Posljednjih godina tako raste šverc heroina i metha, sintetičke droge koju proizvodi Walter White u seriji Breaking Bad. U realnosti je situacija nešto drugačija, pa tako 90 posto metha za američko tržište dolazi iz Meksika. Prošle je godine zaplijenjeno 15 803 kile te droge diljem američke granice, što je veliki porast u usporedbu s 3076 kila u 2009. godini.
Procjenjuje se kako je u SAD-u 600 tisuća korisnika heroina, a zaplijene te droge na američkoj granici s Meksikom porasla je gotovo 3 puta od 2009. godine. Vrhunac zapljena heroina bio je 2011., a od tada je u malom padu. Heroin i meth jeftino se proizvode u Meksiku, za razliku od kokaina koji se uvozi iz Južne Amerike, pa je rizik veći ili marihuane koja je dobila konkurenciju u legalnom uzgoju u SAD-u.