Mesić izgubio krucijalan spor. Europski sud: 'Novinari su smjeli pisati o sumnjama finskih tužitelja da je povezan s korupcijom'
U pitanju su informacije od interesa za javnost, jer se tiču bivšeg predsjednika Republike Hrvatske
Bivši predsjednik RH Stjepan Mesić koji se prometnuo u jednog od serijskih tužitelja protiv medija, izgubio je spor na Europskom sudu za ljudska prava. U tužbi protiv Hrvatske tvrdio je da mu je novinski portal povrijedio privatnost te narušio čast i ugled objavom informacije da ga finsko tužiteljstvo istražuje zbog sumnji da je uzeo mito od tvrtke Patria.
Ta je finska tvrtka prodala Hrvatskoj vojsci borbena vozila, a dvojica Patrijinih menadžera u veljači 2015. nepravomoćno su osuđena da su za to dala mito hrvatskim dužnosnicima još 2007. godine. Vijest o presudi objavila je hrvatska novinska agencija Hina, citirajući finskog tužitelja Jukku Rappea. Više medija ju je prenijelo, a Mesić je podnio tužbu protiv portala Dnevno.hr čiji je novinar nakon objave nepravomoćne presude napisao tekst pod naslovom: “Cvitan mora optužiti Mesića – ili netko mora dignuti optužnicu protiv njega i Bajića!”
Službena izjava finskog tužitelja
U tom tekstu problematizirana je činjenica da Mesić u Hrvatskoj nije procesuiran unatoč optužbama koje su stigle iz Finske. DORH i Uskok zaključili su da protiv Mesića nema dokaza.
Dajući izjavu nakon nepravomoćne presude finski tužitelj Rappe potvrdio je da su izvršni podpredsjednik ‘Patria Vehicles’ Heikki Hulkkonen i predstavnik Patrije za Hrvatsku Reijo Niittynen zbog davanja mita dobili po godinu i osam mjeseci uvjetne zatvorske kazne i globu od 297.000 eura. Direktor prodaje Tuomas Korpi bio je već tada oslobođen optužbi. U spisu finskih tužitelja spominjani su i ondašnji predsjednik Stjepan Mesić, te bivši premijer Franjo Gregurić. No, njih dvojica nisu bili optuženi.
Kasnije je i prvostupanjska osuđujuća presuda finskim menadžerima preinačena. Oslobođeni su krivnje jer je viši sud zaključio da nisu nikome obećali mito. Tužiteljstvo se na tu presudu nije žalilo finskom vrhovnom sudu, već je slučaj 2016. zaključen.
Mesića odbili svi hrvatski sudovi
Patrijini menadžeri su, prema prvostupanjskoj presudi koja je kasnije poništena, preko posrednika Hansa Wolfganga Riedla i Waltera Wolfa dobili oko 1,6 milijuna eura, kojima su navodno podmitili tadašnjeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, te direktora tvornice ‘Đuro Đaković’ Bartola Jerkovića, objavio je tada HRT. U optužnici je bio opisan i susret Waltera Wolfa s Mesićem i Gregurićem, nakon kojega je menadžere Patrije obavijestio da je njihova potpora osigurana. Ovdje valja podsjetiti da je Stjepan Mesić te optužbe više puta opovrgnuo, te je od portala tražio objavu ispravka. Kada su ga odbili objaviti, podnio je u svibnju 2015. protiv njih tužbu.
Sve instance hrvatskih sudova su ga odbile uz obrazloženje da novinar nije napisao ništa netočno, odnosno da je citirao ranije objavljene informacije, kao i informacije relevantnih izvora, poput finskog tužiteljstva.
Nezadovoljan takvim raspletom, Mesić podnosi tužbu Europskom sudu za ljudska prava tvrdeći da RH nije zaštitila njegovo pravo na privatni život, niti mu je zaštitila čast i ugled budući da mu nije dosuđeno 40 tisuća kuna odštete za tekst u kojem je povezan s korupcijom oko nabavke Patrijinih vozila.
Informacije važne za javnost
Odluka Europskog suda kojom je Mesićeva tužba odbijena iznimno je važna, te bi mogla biti novi udarac za političare i ostale koji neosnovano tuže novinare i nakladnike. Naime, sud je najprije naglasio važnost novinara i njihovog izvještavanja kao ‘psa čuvara’ (watchdog) javnog interesa. Istaknuo je i pravo javnosti da sazna informacije od javnog interesa.
Upravo dijelovi članka koji su Mesiću bili sporni predstavljali su, po stavu suda, informacije od javnog interesa. Odnosile su se, naime, na postupanje predsjednika države za vrijeme njegovog mandata te na financijske obveze za Državni proračun povezane s takvim postupanjem.
“Sud je dodatno naglasio da novinari, kada objavljuju informacije od javnog interesa, moraju djelovati u dobroj vjeri i u skladu sa novinarskom etikom”, potvrdila je zastupnica Hrvatske na sudu u Strasbourgu Štefica Stažnik.
Službeni dokumenti iz procesa
U članku se nije tvrdilo da je Mesić primio 630 tisuća eura mita od ljudi koji su osuđeni u Finskoj za davanje mita, kako je to Mesić naveo u tužbi, već da je finsko tužiteljstvo novinaru poslalo dokumentaciju u kojoj je spominjana korupcija koja se povezivala s Mesićem, odnosno ljudima koji su naknadno za to osuđeni.
“Kako mi je osobno u telefonskom razgovoru potvrdio finski Javni tužitelj Jukka Rappe, oni su poslali dokumente USKOK-u. A poslali su ih i nama, i u njima se jasno navodi da je Stjepan Mesić primio mito od 630.000 eura od ljudi koji su za davanje mita upravo osuđeni”, stajalo je u članku. Zato je i sud ocijenio da je novinar samo izvještavao o onome što je stajalo u službenim dokumentima.
“Jasno je istaknuo da se ne radi o njegovoj tvrdnji, dok Mesić uopće nije problematizirao sadržaj dokumenata na koje se novinar pozvao”, stoji u odluci Europskog suda za ljudska prava. Gledajući sporni članak kao cjelinu, Europski sud je zaključio kako se ne može smatrati da je taj članak nedvojbeno prikazao Stjepana Mesića kao počinitelja bilo kakvog kaznenog djela, posebice zbog ograde koju je novinar iznio na kraju tog članka, a što su utvrdili i domaći sudovi, pojasnila je na kraju zastupnica Stažnik.