Stipe Mesić tužio je Hrvatsku Europskom sudu za ljudska prava. Upravo je pokrenut postupak
Nije zadovoljan jer nije dobio odštetu od portala koji ga je prozvao za korupciju u aferi Patria
Bivši predsjednik Stjepan Mesić još je 2017. tužio Hrvatsku Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu i to zbog kršenja prava na privatnost. Ovih dana je na osnovu te njegove tužbe formalno pokrenut postupak protiv Hrvatske.
Priopćeno je to s Europskog suda kojem je Mesić tužio Hrvatsku za kršenje prava na zaštitu privatnog života i reputacije. Učinio je to nakon što su hrvatski sudovi odbili njegov zahtjev za odštetom što ju je tražio od portala Dnevno.hr jer je pisao da je primio mito u “aferi Patria”.
Riječ je o nabavci borbenih oklopnih vozila od finske tvrtke Patria. Ugovor vrijedan 112 milijuna eura za kupnju 84 borbena oklopna vozila 2007. godine s predstavnicima Patrie potpisao je tadašnji hrvatski ministar obrane Berislav Rončević. Dvije godine kasnije, pojavile su se sumnje o mitu.
Teške optužbe protiv finskih menadžera
Finsko tužiteljstvo zatim je podiglo optužnicu prema kojoj su Patrijini menadžeri preko posrednika Hansa Wolfganga Riedla i Waltera Wolfa dobili oko 1,6 milijuna eura, kojima su podmitili tadašnjeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića te direktora tvornice “Đuro Đaković” Bartola Jerkovića. Ta tvornica trebala je sudjelovati u nadogradnji borbenih transportera.
Finski sud dvojicu od trojice menadžera proglasio je 2015. krivima. Izvršni potpredsjednik Patria Vehicles Heikki Hulkkonen i predstavnik Patrije za Hrvatsku Reijo Niittynen osuđeni su svaki na godinu i osam mjeseci zatvora uvjetne kazne, a morali su platiti i 297.000 eura. Treći optuženi menadžer Patrije Tuomas Korpi oslobođen je optužbi.
U obrazloženju presude, o čemu su tada pisali svi hrvatski mediji, pa i Dnevno.hr, stajalo je da su uvjetne zatvorske kazne menadžerima, kao i novčana kazna Patriji, umanjene zbog dugotrajnog suđenja uslijed odgođene policijske istrage. Također je objašnjeno da su kazne uvjetne jer niti jedan od dva osuđenika nije ranije osuđivan. Godinu dana kasnije, nakon žalbi, presuda je pala i menadžeri Patrije su oslobođeni. Hrvatski USKOK, prema dostupnim informacijama, bavio se također ovim slučajem, no nikada nije pokrenut kazneni postupak, što navodi na zaključak da nije bilo dokaza o bilo kakvoj korupciji. I sam Berislav Rončević kasnije će tvrditi kako je to bio “posao bez mrlje”.
Mesićeve tužbe protiv hrvatskog portala
Portal Dnevno.hr ipak je prozvao Mesića za korupciju kod te vojne nabave. Zato ga je Mesić tužio zbog teksta objavljenog u veljači 2015. i tražio 40 tisuća kuna odštete za narušavanje časti i ugleda. Međutim, njegovu tužbu hrvatski sudovi su odbacili. Ni Ustavni sud, na kojem je tražio zaštitu svojih prava, nije ga podržao, zbog čega se Mesić u konačnici obratio Europskom sudu za ljudska prava. Ustvrdio je da su mu povrijeđene privatnost i reputacija time što nije dobio odštetu.
Prema informacijama s Europskog suda za ljudska prava na osnovu njegove tužbe sada je pokrenut postupak protiv Hrvatske.
U Strasbourgu očekuju odgovore iz Hrvatske
U nastavku procesa očekuje se očitovanje hrvatskih vlasti na sasvim konkretna pitanja suda. Tako Hrvatska mora Strasbourgu odgovoriti je li odbacivanje Mesićeve tužbe bilo u skladu s preuzetim obvezama iz Članka 8. Europske konvencije o zaštiti ljudskih. Riječ je o pravu na zaštitu privatnog života te posebno pravu na zaštitu dostojanstva.
“Jesu li hrvatski sudovi uspostavili pravedni balans između Mesićevog prava na zaštitu privatnosti i prava portala Dnevno.hr na slobodu izražavanja što ju jamči Članak 10. Konvencije”, drugo je pitanje postavljeno Hrvatskoj na osnovu Mesićeve tužbe. Kako je kod zaštite prava na slobodu izražavanja i prava na zaštitu privatnosti ključno provjeriti koje je pravo u određenom slučaju jače, hrvatski sudovi još će jednom morati provjeriti je li tako bilo i kod odlučivanja o Mesićevoj tužbi.
Uz to, još jednom će se morati provjeriti utemeljenost svega što je o Mesiću u spornom članku napisano. Konkretno, Dnevno.hr objavilo je da je Mesić primio mito od 630 tisuća eura, jer je to proizlazilo iz optužnice finskog javnog tužitelja. Za izvještavanje o tome postojao je javni interes budući da je Mesić javna osoba. No, Mesić je i u ustavnoj tužbi tvrdio kako mu je presumpcija nevinosti tim tvrdnjama prekršena na najgrublji način.
Nakon što Hrvatska odgovori sudu u Strasbourgu bit će donijeta presuda. U njoj sud može zaključiti da su hrvatski sudovi napravili sve u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima ili da su bivšem predsjedniku povrijedili pravno na privatnost kada mu nisu dosudili odštetu za sporni tekst u kojem ga se povezivalo s korupcijom u aferi Patria. U tom slučaju Mesiću će biti dosuđena i odšteta.