Milanović: 'Moralni je užas da Ukrajina ima status kandidata za EU, a BiH nema'

Kazao je i da nekima u BiH smeta i sam spomen konstitutivnosti naroda

12.09.2022., Brdo kod Kranja, Slovenija - 11. godisnji sastanku na vrhu sefova drzava Procesa Brdo-Brijuni odrzao se u Brdu kod Kranja u Sloveniji. Predsjednik Republike Zoran Milanovic, kao supredsjedatelj, zajedno sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom, bio je domacin sastanka. Uz domacine sastanku su prisistvovali i predsjednik Republike Albanije Bajram Begaj, clanovi Predsjednistva Bosne i Hercegovine Zeljko Komsic, Milorad Dodik i Sefik Dzaferovic, predsjednik Crne Gore Milo Djukanovic, predsjednica Republike Kosovo Vjosa Osmani, predsjednik Republike Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski i predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vucic. Izjave za medije Predsjednika Republike Slovenije Boruta Pahora i Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovica.   Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

Nekima u BiH smeta i samo spominjanje pojma konstitutivnih naroda zbog čega na sastanku Procesa Brdo Brijuni nije usvojena zajednička deklaracija, rekao je danas predsjednik Zoran Milanović u očitoj aluziji na bošnjačke predstavnike.

“Legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim razinama vlasti u BiH ključno je za stabilnost države, kao i iskrena predanost svih političkih lidera procesu izbornih reformi u punom suglasju s EU standardima”, trebalo je, na prijedlog Zagreba, stajati u konačnom dokumentu predsjednika Slovenije, Hrvatske i šest zemalja zapadnog Balkana. Neslužbeno se doznaje da se s tom formulacijom nisu usuglasili predstavnici BiH.

Milanović je na konferenciji nakon sastanka rekao da „nekima naprosto smeta samo spominjanje” pojma konstitutivnosti triju naroda, u očitoj aluziji na bošnjačke predstavnike. “Moj prijedlog prije nekoliko dana, u pripremi ovog sastanka, bio je da se u dokumentu spomene i konstitutivnost naroda u BiH. Meni, nama, mnogima se to čini kao minimum standarda, ali kolege iz BiH, neki, to nisu dali te je taj prijedlog odbijen istog trena”, kazao je.

‘Moramo se boriti za temeljna prava’

Predsjednik se, kaže, „sa sličnim problemom suočio” i sredinom prošle godine na sastanku na vrhu NATO-a kad se morao „boriti i prijetiti blokadom zajedničke izjave” kako bi u završni tekst ušao „običan spomen” Daytonskog sporazuma.

„To vam govori u kakvim okolnostima živimo i da se moramo boriti za temeljna prava”, rekao je na konferenciji za medije uz slovenskog predsjednika Boruta Pahora. Umjesto zajedničke deklaracije usvojeni su zaključci.

Članice Procesa njima su, između ostalog, poručile Europskoj uniji da je njezino proširenje bitno te da je ključno da se ono ubrza. Europski savez pozvan je da pomogne zapadnom Balkanu u nošenju s energetskom i ekonomskom krizom te da se ukine vizni režim. EU je pozvan i da Bosni i Hercegovini da status kandidata do kraja ove godine.

‘Užasno je da BiH nema status kandidata’

Milanović je na rekao kako u dijelu EU, posebno na zapadu saveza, „postoji duboka rezerva” prema europskom putu zapadnog Balkana te da je ona „toliko duboka da se može rezati”. Zorni pokazatelj toga, smatra, bila je odluka EU u lipnju kad je status kandidata dodijeljen Moldaviji i Ukrajini, ali ne i BiH.

„Ja to smatram moralnim užasom”, rekao je Milanović i ponovio da bi on „da je bio na poziciji hrvatskog predstavnika” u Europskom vijeću uvjetovao status kandidata dvjema zemljama Istočnog partnerstva s dodjeljivanjem statusa i BiH.

Milanović je rekao da to ponavlja „ne zato da čini zlo Ukrajini, jer joj to neće pomoći” kao ni BiH. „To je simbolično, ali pokazuje određeni odnos, gard, stav”, dodao je. „Odjednom Ukrajina može, a BiH ne može. Organizacija koja tako vodi svoju vanjsku i regionalnu politiku nije na pravom putu”, zaključio je Milanović.

O europskom putu Srbije

Milanović se u Brdu kod Kranja dotaknuo i Srbije, rekavši da velika većina te zemlje negativno gleda na članstvo u Europskoj uniji, a srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić zahvalio mu je na podršci europskom putu Srbije.

„Opet treba naglasiti da je u ovom trenutku raspoloženje javnosti u Srbiji prema članstvu u EU izrazito negativno”, rekao je Milanović na konferenciji za medije na skupu Procesa Brdo-Brijuni. Dodao je kako su „dvije trećine pripadnika srpskog naroda u Srbiji” protiv članstva te da je to broj s „kojim svaki političar treba itekako računati, odnosno kad računa, da se ne preračuna”.

„To je jedina zemlja u kojoj je raspoloženje takvo”, rekao je predsjednik, dodavši kako s Vučićem na skupu nije razgovarao o optužnicama protiv hrvatskih pilota i da je njegov stav tu jasan, „da to nije pravi pristup”.

‘Građani Srbije danas bi odbili članstvo’

Srbijanski predsjednik, koji je održao konferenciju za medije istovremeno s hrvatskim i slovenskim kolegom, zahvalio je Milanoviću na „današnjem racionalnom stavu da podrži europski put Srbije”, navodi Tanjug. Vučić je također rekao da bi građani Srbije danas odbili članstvo u EU, no i da se „nada da će se u narednim mjesecima i godinama pred nama” to uspjeti promijeniti.

Kaže da je takvo raspoloženje prema EU kod građana Srbije iz mnogo razloga, a da je jedan od njih svakako to što su danas svima u EU puna usta teritorijalnog integriteta Ukrajine, iako su ga u slučaju Srbije pogazili kao maljem, piše Tanjug. Govoreći o optužnicama, Vučić je rekao da se „zna koji su nadležni organi” i da stoga nema smisla razgovarati o tome.

Komentirajući pak odluku eparhije Novogračaničke-srednjozapadnoameričke Srpske pravoslavne crkve da odlikuje Vojislava Šešelja, Vučić je rekao da to pitanje treba postaviti predstavnicima te eparhije.

“Vi svakog dana odlikujete ubojice Srba, na to niste nimalo osjetljivi. Kod nas je crkva veoma nezavisna u odnosu na državu. Ne znam kako je kod vas Hrvata, ali mi se veoma ponosimo sekularnošću naše države, to su odavno uspostavljene europske i svjetske vrijednosti”, kazao je Vučić.