Vučić odgovorio Milanoviću i Plenkoviću: 'Srbija sjedi na svojoj stolici. Neće oni voditi našu politiku'

Čelnici zemalja Zapadnog Balkana sastali su se u Bruxellesu s liderima EU-a na summitu čija je tema europska perspektiva država jugoistočne Europe. Čelnici Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije prvotno su planirali bojkotirati summit zbog bugarske blokade otvaranja pregovaračkog procesa za članstvo sa Sjevernom Makedonijom, u čijem je paketu i Albanija, ali su na kraju ipak došli.

Uoči sastanka predsjednik Srbije Aleksandar Vučić komentirao je navode da se “uplašio” mogućih pritisaka pa da je zato došao na sastanak. “Čega da se uplašim? Prošla su vremena u kojima slobodne i nezavisne države netko može ucjenjivati pritiskom. Došli smo zbog prijatelja i zajedno s našim prijateljima iz regije ćemo se boriti za tu europsku budućnost, ali poštujući sebe. To da smo uplašeni, i da smo mi jako mali, a neki jako veliki, ostavite to nekom drugom. To su priče za malu djecu”, poručio je Vučić.

Komentirao je i primjedbe hrvatskog državnog vrha da više ne može sjediti na dvije stolice – biti uz Rusiju i Europsku uniju. “Srbija sjedi na svojoj stolici i neće hrvatski premijer i predsjednik voditi politiku Srbije, već građani Srbije preko svog vodstva. Ali, čestitam im na tome da žele voditi politiku Srbiju. To dobro pokazuje kakav je značaj Srbije”, poručio je Vučić.

Njemačka traži ‘realnu priliku’ za zapadni Balkan

Njemačka se zauzima da se državama zapadnog Balkana pruži realna prilika za pridruživanje, izjavio je danas uoči početka samita kancelar Olaf Scholz. “Građani u zemljama zapadnog Balkana čekali su gotovo 20 godina na priliku da postanu članovi Europske unije”, rekao je Scholz novinarima te dodao: “Od najveće je važnosti da to postane vjerodostojno obećanje jer brojni napori koje su ove zemlje poduzele na kraju moraju dovesti do njihova pristupanja.”

Uoči redovitoga sastanka na vrhu, na kojem se očekuje povijesna odluka o dodjeli kandidatskog statusa Ukrajini i Moldaviji, čelnici EU-a razgovaraju s njihovim kolegama iz zemalja zapadnog Balkana. Očekuje se da će čelnici još jednom izraziti “punu i nedvosmislenu predanost” perspektivi članstva zemalja toga područja i pozvati na ubrzanje pristupnog procesa.

“Tri zemlje članice zatražile su da se i Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata, ali ne vidim konsenzus oko toga”, izjavio je visoki dužnosnik EU-a, dobro upućen u pripreme samita. Kandidatski status za BiH podržava i Hrvatska i pritom traži promjenu izbornog zakona kako bi se osigurala ravnopravnost Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda.

‘Bugarska blokada je sramota’

Jedno od najtežih pitanja ovoga samita je nastojanje da se ukloni bugarska blokada otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom s kojom je u paketu i Albanija. Bugarskoj vladi je u srijedu izglasano nepovjerenje, ali iz Sofije stižu naznake da su spremni ukloniti blokadu na temelju francuskog prijedloga. No pitanje je hoće li to prihvatiti Sjeverna Makedonija.

Francusko predsjedništvo je predložilo pregovarački okvir za Sjevernu Makedoniju u kojem je uvršten dio bugarskih zahtjeva. Bugarska je tražila da se kao preduvjet za uklanjane blokade u pregovarački okvir za Sjevernu Makedoniju uvrste pitanje koja se odnose na zajedničku povijest, jezik i nacionalnih identitet.

Albanski premijer Edi Rama nazvao je bugarsku blokadu “sramotom”. Rekao je da je “sramota da jedna članica NATO-a, Bugarska” zaustavi dvije druge zemlje NATO-a Albaniju i Sjevernu Makedoniju, “usred vrućeg rata u europskom dvorištu, s 26 drugih zemalja EU-a koje i dalje sjede u zastrašujućoj nemoći”, konstatirao je danas Rama.