Milanovićevi ispadi o Ukrajini sve su gori. Posljednji je bio najradikalniji dosad

1. Pričao je da Zapad gura Kijev u rat

I prije početka ruske invazije na Ukrajinu, Milanović je iskazivao skepsu prema politici koju Zapad vodi u krizi koja je rasla na istoku Europe. U izjavi koju je dao 18. veljače 2022. godine, šest dana prije početka rata, oštro se usprotivio eventualnom ulasku Ukrajine u Sjevernoatlantski savez, rekavši da “onaj tko zagovara da se NATO širi na Ukrajinu ugrožava i hrvatski interes”. Predsjednik je takav stav argumentirao istaknuvši kako ne želi riskirati da netko pošalje hrvatske građane u obranu Ukrajine, budući da je RH članica NATO saveza.

Milanović je tom prilikom izrazio sumnju u motive lidera zapadnih država, što je do danas ostala jedna od osnovnih karakteristika njegovih istupa o ratu u Ukrajini. “Vrlo je perfidno jednu državu koja je velika, ali puno slabija od Rusije dovoditi u zabludu da se praćkama i strelicama može obraniti u slučaju rata. Stvarati tu iluziju, ali istovremeno govoriti naši vojnici tamo neće biti. To je pakleni plan i nije ispravno. Potičeš Ukrajinu na sukob”, kazao je Milanović.

“U jednom trenutku treba reći dosta. Gdje je kraj NATO-a? Kad jednom preuzete obvezu nema natrag. Kad dignete kredit ne možete plakati. NATO je došao dovoljno na istok, dosta je. Cijeli život to gledam, cijeli prokleti život i dosta je”, zaključio je hrvatski predsjednik.

2. Spominjao je ukrajinsko nuklearno oružje

Nekoliko dana nakon početka ruske agresije, Milanović je izrazio podršku Ukrajini, rekavši da bi Vlada trebala donijeti odluku o prihvaćanju izbjeglica iz te zemlje. No, potom je uslijedilo nekoliko problematičnih predsjednikovih izjava. Između ostalog, Milanović je kazao kako je odbio potpisati zahtjev da Ukrajina dobije status kandidata za ulazak u EU, uvjetujući to davanjem istog statusa BiH i Kosovu, te početkom pregovora o pridruživanju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Ukrajinskim vlastima je predbacio slabu pripremljenost za sukob s Rusijom, rekavši kako su mogli računati na osam godina primanja zapadne pomoći da se za to pripreme. Milanović je tom prilikom izjavio i kako su “problemi koje Hrvatska ima nama veći od ovih u Ukrajini”. Ipak, najviše kritika javnosti izazvala je njegova izjava o ukrajinskom nuklearnom oružju. Konkretno, Milanović je izjavio:

“Uvijek treba biti zabrinut. I kada Ukrajina prijeti nuklearnim oružjem, i kada Rusija prijeti nuklearnim oružjem. Kako čovjek ne bi bio zabrinut”. Naravno, do danas se nisu pojavili nikakvi dokazi da Ukrajina raspolaže nuklearnim oružjem. Dokaza za to nije bilo niti početkom ožujka kada ga je Milanović spominjao, osim ako se dokazima ne smatraju teze Vladimira Putina kako je Ukrajina prijetnja Rusiji zbog nuklearnog oružja.

3. Ukrajina nije demokracija, o masakru u Buči ništa ne znamo

Loše je zazvučala i Milanovićeva izjava s početka travnja, kada je hrvatski predsjednik osjetio potrebu kritizirati razinu demokracije u Ukrajini koja se nalazila usred krvavog rata. “Demokracije međusobno ne ratuju, to je činjenica. Autokracije i druge države idu”, kazao je, rekavši još da “Rusija sigurno nije demokratska, ali nije ni Ukrajina”.

Milanović je istom prilikom komentirao i masakr u Buči, jedan od najstrašnijih zločina koji su ruske snage počinile u Ukrajini. “To je daleko, ne znam o tome ništa, Rusi su se povukli. Što je tamo pronađeno, tko je pronašao, iz hrvatskog iskustva, pustite me s tim, budite oprezni”, kazao je predsjednik o maskaru u kojem je, prema ukrajinskim vlastima, ubijeno i u masovne grobnice zakopano 458 osoba.

4. Za ubijene u ratu su krivi oni koji su huškali Ukrajince

Nekoliko tjedana kasnije Milanović je izašao pred novinare kako bi, među ostalim, pobio tvrdnje iz HDZ-a da je “proruski nastrojen”. Posebno ga je zasmetalo što je proglašen “Putinovim čovjekom”, a od te se optužbe pokušao obraniti sljedećim riječima:

“Tko je odgovoran za ovoliko smrti u Ukrajini i za to što Rusija razara Ukrajinu? Tko je za to kriv? Ukrajinci ili oni koji su ih huškali na to? Protiv smrtnog i opasnog neprijatelja. Ovo govori ‘Putinov čovjek’. Ovo govori čovjek kojem je u interesu Hrvatska i bit će totalni interes, ali i to da Europa ne zaglibi u nečemu iz čega neće moći izaći”.

5. ‘Rusija je neuništiva’

Izjavu tog sadržaja predsjednik Milanović pred novinarima je dao sredinom lipnja. Osvrćući se na izjavu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona kako bi bilo opasno poniziti Putina, Milanović je kazao da mu nije jasno kako bi se to uopće moglo izvesti, s obzirom na snagu ruske vojske. “Nemoguće ih je poraziti, oni su nasilni i prejaki i vrlo opasni. To vidimo”, uvjeravao je Milanović javnost.

“Ruska čizma tamo gdje dođe ne odlazi. Neće ih nitko potjerati. To je moćna vojna sila. Možemo se naslađivati njihovom sporosti, ali, nažalost, tako je kako je”, dodao je, na kraju poentiravši kako “Rusija nije kao mi”, i kako je “kao neprijatelj neuništiva”.

6. Krivio ‘mentore’ koji guraju Ukrajinu u rat

Početkom rujna prošle godine, Milanović je kritizirao ukrajinsko vodstvo zbog toga što nije pokazalo spremnost za dogovor s Rusijom. Aludirao je da dio odgovornosti za stanje u Ukrajini snose zapadne države, te se prisjetio plana Z4 iz 1995. godine o reintegraciji okupiranih područja Hrvatske, koja su prema tom konceptu trebala dobiti veliku autonomiju.

Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman bio je spreman potpisati Z4 samo da izbjegne rat no “postojali su još lošiji ljudi koji su se pobrinuli da se to ne dogodi”, a to su sadašnji srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i Vojislav Šešelj, podsjetio je Milanović, a prenio HRT. “S druge strane Ukrajina nije bila spremna (potpisati) puno manje nepovoljan aranžman”, rekao je hrvatski predsjednik.

Ukrajinski “mentor”, države koje su je potaknule na to, nagovarale su Kijev da ništa ne potpiše i nisu mu jasno rekle u osam godina da “mora” ispoštovati mirovni sporazum s Rusijom. A Srbija i Rusija nisu usporedive, rekao je još Milanović tom prilikom. Vrijedi dodati da je baš tih dana počela velika ukrajinska protuofenziva u kojoj su ruske snage odbačene iz blizine Harkiva, te, na kraju, izbačene iz Hersona.

7. Prijetio je vetom na obuku Ukrajinca u Hrvatskoj

U listopadu prošle godine u medijima su se pojavila nagađanja kako bi hrvatski instruktori mogli sudjelovati u obuci ukrajinskih vojnika, štoviše, kako bi se obuka mogla provoditi na teritoriju Republike Hrvatske. Milanović se takvoj mogućnosti oštro suprotstavio, što mu je donijelo mjesto na naslovnicama ruskih medija. Politiku koja bi dovela do toga da ukrajinski borci treniraju u Hrvatskoj nazvao je “retardiranom”, a onoga tko za to glasa nenormalnim.

8. Oduševio je Putinove tabloide

Junak putinovskih tabloida Milanović je postao potkraj prosinca, kada je izjavio da je hrvatski problem položaj Hrvata u BiH, a ne Bahmut i Ukrajina. “Ukrajina nije naš saveznik. Nastoje to napraviti silom. Cinično su joj dali status kandidata za EU”, jest Milanovićeva rečenica koja je posebno oduševila ruske medije, koji nisu propustili istaknuti ni to da hrvatski predsjednik ne vidi Zagreb i Kijev kao saveznike.

9. Ponavljanje teza kremaljskog agitpropa

Prije nekoliko dana hrvatski predsjednik prešao je na novu razinu kada su u pitanju stavovi o ratu u Ukrajini, počevši ponavljati kremaljsku propagandu. “Što se tiče tenkova, i ruski i američki gore isto”, kazao je, što je parafraza riječi kojima je vijest o tome da SAD i Njemačka šalju tenkove Ukrajini komentirao Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov.

“Vojno Hrvatska nikako ne treba pomagati. Želite li da uđemo u rat?”, nastavio je Milanović, koji je Njemačku pokušao prikazati kao pijuna u rukama SAD-a, što je još jedna od omiljenih propagandnih taktika Kremlja. “Mi nismo u ratu, Rusija i Amerika su u ratu, ali Njemačka nije i neće ih se ništa pitati”, kazao je, zaključivši na kraju kako, ako ipak jesmo u ratu s Rusijom, “nećemo pitati Njemačku za mišljenje.”

10. Današnji, možda najgori ispad

Teško je precizno gradirati Milanovićeve ispade povezane s ratom u Ukrajini, ali sigurno je kako je današnji bio jedan od najzapjenjenijih. Milanović se, među ostalim, usprotivio slanju vojne pomoći napadnutoj zemlji riječima: “Ja sam protiv toga da se tamo šalje bilo kakvo ubojno sredstvo. To produljuje rat. Koji je cilj? Raspad Rusije, promjena vlasti? Govori se i o kidanju Rusije. Ovo je manično”.

Predsjednik se tijekom današnjeg istupa više puta vraćao na problematiku Ukrajine, rekavši kako “od 2014. do 2022. mi gledamo kako netko provocira Rusiju s namjerom da ovaj rat izbije”. Milanović je dodao kako u Ukrajinu neće otići nijedan američki tenk, iako je predsjednik SAD-a obećao da će Kijevu poslati 31 tenk tipa Abrams. Njemački tenkovi koji budu poslani u pomoć Ukrajini, prema Milanoviću, čeka “ista sudbina” kao ranije, vjerojatno u Drugom svjetskom ratu.

“Ovo je duboko nemoralno što radimo kao kolektivni Zapad. Njemački tenkovi će još homogenizirati Ruse. I Kinu. Moj je zadatak samo da se maknemo od toga, da ne budemo cirkuske pudlice. Bilo kakvo sudjelovanje u tome je smrtno opasno”, nastavio je Milanović, čitavo vrijeme naglašavajući kako on nije “Putinov čovjek”. Na kraju istupa Milanović je kazao kako “Ukrajinci patološki mrze Ruse”, te da ih treba natjerati za pregovarački stol.