Milijarde eura koje najbolje opisuju razmjere iseljavanja. Hrvati vani zarade više nego što nam stigne iz EU fondova
Hrvatski radnici su u devet mjeseci u inozemstvu zaradili 2,47 milijardi eura
Hrvatski su radnici od početka 2023. pa do kraja rujna zaradili u inozemstvu dvije milijarde i 247 milijuna eura, pokazuju podaci o primarnom dohotku unutar platne bilance koje je u petak objavila Hrvatske narodna banka.
Riječ je o naknadama zaposlenicima koji su još uvijek domaći porezni rezidenti, ali te naknade, u što ulaze plaće, ali i ostala primanja radnika, dobivaju iz inozemstva.
Središnja banka do podataka dolazi na osnovu informacija poslovnih banaka. U tri prošlogodišnja tromjesečja naknade zaposlenima porasle su za 140,8 milijuna eura, odnosno za 6,68 posto u odnosu na isto razdoblje 2022.
Mirovine i radničke doznake vrijedne 2,84 milijarde eura
Uz to, HNB nudi podatke i o sekundarnom dohotku stanovništva iz inozemstva, a u njega su uračunate mirovine koje naši građani primaju iz inozemstva, doznake koje radnici putem banaka, ali i ostalih službi za prijenos novca šalju u Hrvatsku, kao i procjene o doznakama koje u Hrvatsku stižu mimo tih formalnih kanala.
U devet mjeseci 2023. mirovine i radničke doznake bile su ukupno vrijedne dvije milijarde i 847 milijuna eura. To je 133,2 milijuna eura ili oko pet posto više nego lani.
O kolikom se povećanju radi kad je u pitanju dohodak koji naši radnici ostvaruju vani, ali i kad su u pitanju mirovine i doznake koje stižu iz inozemstva, najbolje govori usporedba s brojkama iz 2013. godine, odnosno prve godine hrvatskog članstva u EU-u.
U 10 godina zarada radnika porasla 3 i pol puta
Te godine su naknade zaposlenima u cijeloj godini bile 868 milijuna eura, a sada su one gotovo tolike u jednom tromjesečju. Punu milijardu eura naknade zaposlenima dosegnule su već 2015. godine i otad samo rastu, da bi 2022. u cijeloj godini iznosile 2,735 milijardi eura. Ako i ne dosegnu tri milijarde eura u 2023., već sada je jasno da će se doista jako približiti tom iznosu.
Uz to, sekundarni je dohodak, odnosno mirovine, radničke doznake i darovi, prije deset godina iznosio dvije milijarde eura godišnje, dok sada tu svotu dosegne za malo više od pola godine. 2022. je, primjerice, kroz cijelu godinu sekundarni dohodak ukupno iznosio oko 3,6 milijardi eura.
Plaće, mirovine, doznake i darovi zasad u Hrvatsku donose više novca nego europski fondovi, a pritom je riječ o poslovima kojima se ne bave ni domaći ni europski istražitelji, pa se na osnovu sve većeg udjela tih primanja, koja su u BDP-u dosegnula sedam posto, može reći da je i država, a ne samo pojedinci koji su iselili, profitirala od slobode kretanja ljudi unutar EU-a.
I strancima u Hrvatskoj raste zarada
Povećava se i dohodak koji u Hrvatskoj ostvaruju strani radnici, ali i mirovine koje iz Hrvatske odlaze u inozemstvo, te doznake i darovi koje šalju stranci na radu u Hrvatskoj. Iako je riječ o novcu koji je još uvijek znatno manji od onoga što u Hrvatsku pristiže iz inozemstva, zarada i mirovine stranaca trenutno rastu po većim stopama.
Tako su naknade zaposlenim stranim radnicima u razdoblju od početka siječnja do kraja rujna iznosile 579,2 milijuna eura, što je 163,2 milijuna eura ili 39 posto više nego lani u istom razdoblju. Naknade, odnosno plaće i ostala primanja koje u Hrvatskoj ostvare stranci, još uvijek su gotovo četiri puta manje od onoga što u inozemstvu ostvare hrvatski radnici.
Kad je u pitanju sekundarni dohodak, odnosno mirovine i doznake, iz Hrvatske je u inozemstvo u devet mjeseci prošle godine otišlo 895 milijuna eura, što je oko deset posto više nego 2022. Taj je iznos tri puta manji od onoga što je s istog osnova stiglo u Hrvatsku.