Tužna hrvatska realnost. Nitko u EU-u nije ovisniji o radu svojih građana u inozemstvu, novac koji šalju doma doseže 7,6 posto BDP-a
Situacija je to koja je posebice izražena u posljednje dvije godine
Hrvatsko gospodarstvo teško bi moglo funkcionirati bez stranih radnika, a Hrvatska je od svih članica Europske unije najviše ovisna o radu svojih građana u inozemstvu. Situacija je to koja je posebice izražena posljednje dvije godine, temelje su odavno postavile sve vlade svojim ekonomskim politikama, a trend je započeo ulaskom Hrvatske u EU 2013. godine.
Hrvatsku je ovisnost o plaćama radnika zaposlenih u inozemstvu i doznakama koje šalju doma te mirovinama što ih njezini građani primaju iz inozemstva posebno naglasio i europski statistički ured Eurostat u svom komentaru podataka o osobnim transferima u 2022. godini.
Naknade i transferi iz inozemstva čak 7,6 posto BDP-a
Ističu iz Eurostata da su Hrvatska, Latvija i Rumunjska najviše ovisne o naknadama zaposlenih i dotoku njihovih doznaka u Hrvatsku. Iako Eurostat ističe tri države kojima je taj priljev novca najvažniji, Hrvatska je ipak puno ovisnija nego dvije članice koje je slijede na toj listi.
Naknade hrvatskim radnicima bile su u 2022. godini 2,73 milijarde eura, a transferi iz inozemstva u Hrvatsku, u što ulaze i mirovine, dodatne 2,4 milijarde eura. Prema podacima što ih je za devet mjeseci prošle godine objavila Hrvatska narodna banka, u tri tromjesečja prošle godine već je premašen taj iznos.
Izračunali su u Eurostatu da su naknade koje su naši radnici dobili u inozemstvu i doznake koje su poslali doma ukupno dosegnuli čak 7,6 posto hrvatskog BDP-a. Sve ostale članice imaju znatno niži udio, pa čak i one koje na listi slijede Hrvatsku. Latvija ima udio transfera iz inozemstva od 3,2 posto, a Rumunjska 2,9 posto.
Najjači hrvatski izvozni proizvod
Priljev novca od radničkih naknada i njihovih doznaka u Sloveniji doseže udio od 1,3 posto BDP-a, što pokazuje koliko je susjedna država manje ovisna o odlasku svojih građana na rad u inozemstvo. Tako je odlazak ljudi postao najjači hrvatski izvozni proizvod.
No, susjedne zemlje koje još nisu članice Europske unije još su više ovisne o odlasku svojih građana na rad u bogatije zemlje Unije.
Tako su osobni transferi iz inozemstva u Srbiju u prošloj godini dosezali čak devet posto srbijanskog BDP-a, u Bosni i Hercegovini je taj udio bio 10,6 posto, u Crnoj Gori 13,3 posto.