Ministar Ćorić odlučio je zaštititi fosile dinosaura. Prijedlog je na javnom savjetovanju
Predlaže se da nalazišta fosila postanu zaštićeni dijelovi prirode
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja poslalo je na javno savjetovanje nacrt Rješenja o proglašavanju fosila dinosaura i njihovih nalazišta zaštićenim dijelovima prirode. Nacrt je datiran na 28. siječnja, a komentara na prijedloge Ministarstva još nema.
Ukratko, ministarstvo koje vodi Tomislav Ćorić predlaže da se zaštite fosili dinosaura na 23 nalazišta u RH, i to tako da se zabrani njihovo uništavanje i provođenje radnji koje mogu dovesti do oštećivanja fosila ili nalazišta. Naravno, zaštićene fosile zabranjeno je uzimati iz prirode i izvoziti, ali nije dopušteno ni istraživati njihova nalazišta bez dopuštenja ministarstva nadležnog za zaštitu prirode.
Jedno nalazište s kostima
Preferira se čuvanje fosila na mjestu nalaza, a tek ako to nije moguće, ministarstvo nadležno za zaštitu prirode može dati dopuštenje da ih se zbrine na druge načine. U zadnjoj točki nacrta predlaže se da svaki novootkriveni fosil dinosaura i njegovo nalazište budu proglašeni zaštićenim dijelom prirode u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode.
U obrazloženju prijedloga iznesen je kratak pregled karakteristika pronađenih fosila dinosaura u Hrvatskoj, uz zaključak da najstariji nalazi otisaka datiraju iz razdoblja gornje jure, a najmlađi iz gornje krede. Nažalost, većina nalaza u našoj zemlji nisu kosti dinosaura: „Na području Republike Hrvatske otkrivena su i istražena 22 nalazišta otisaka stopala dinosaura i jedno nalazište s otkrivenim petrificiranim (okamenjenim) kostima“, navode iz Ministarstva.
Zaštićeni dijelovi prirode
Iz Ministarstva imaju još loših vijesti za paleontologe: „Pronalazak fosila dinosaura na području Hrvatske je moguć, ali očuvanost takvih nalaza je mala“, pišu, te dodaju da je zbog toga vrijednost takvih nalaza još veća. „Većina nalazišta fosila dinosaura u Republici Hrvatskoj loše je očuvana. Posebno su ugrožena nalazišta koja se nalaze na području autokampova i ona u blizini naselja, zbog namjernog i nenamjernog vađenja očuvanih ostataka te oštećivanja.
Obalna nalazišta ugrožena su zbog ekspanzije ronilačkog turizma kao i prirodnog djelovanja mora (nagrizanje potopljenih nalazišta, abrazija, itd.). Fosili koji se nalaze u kamenolomima ugroženi su zbog mogućnosti uništavanja nalazišta prilikom iskopa i miniranja“, opisuje se opasnosti koje prijete nalazištima, koja se na kraju nacrta Rješenja još jednom proglašava zaštićenim dijelovima prirode.