Ministar Erlić nas pokušava uvjeriti da ćemo samo s HDZ-ovom vladom povlačiti EU sredstva istim tempom
Upozorio je da bi došlo do destabilizacije u sektoru kada bi na vlast došla 'nestabilna vlada'
Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić je u emisiji Hrvatskog radija ‘A sada Vlada’ sumirao postignuća u svom resoru, na čijem čelu je od početka 2023. godine, tijekom mandata ističući uspješno korištenje europskih fondova. Također tvrdi da je Hrvatska zabilježila snažan gospodarski rast, poboljšanje standarda života te pozitivan migracijski saldo.
Erlić je uoči parlamentarnih izbora upozorio da postoji opasnost od promjene političkih pravaca koji bi mogli ugroziti dotok europskih sredstava i dovesti do usporavanja gospodarskog ciklusa, kao što se primjerice dogodilo u Mađarskoj i Poljskoj.
“Što se tiče apsorpcije EU sredstava, mi smo prije nekoliko godina bili na začelju EU-a, a danas smo po službenoj statistici Europske komisije osmi po potrošnju europskih sredstava, što je prilično dobro, s obzirom na to da je ona bila prva puna financijska perspektiva, ušli smo kao zadnji u EU, najmlađa smo članica Europske unije. To što smo uspjeli dobro koristiti sredstva europskih fondova, ne samo da su se ti projekti realizirali diljem Hrvatske, nego nam je omogućena makroekonomska stabilnost, jedan doprinos višem rastu stopa BDP-a, iz kojeg možemo vidjeti da hrvatsko gospodarstvo trenutno raste najbrže”, istaknuo je.
‘Rastemo brže od prosjeka’
Ministar tvrdi da Hrvatska od krize 2020. godine do danas raste brže od prosjeka EU-a. “To znači da se približavamo razvijenijima od nas i ono što s ponosom ističemo je da je naš BDP po stanovniku, koji mjeri uspješnost ekonomije države i organiziranost, bio 61 posto europskog prosjeka i stagnirao od 2012. do 2016. godine, da bi nakon preuzimanja ove Vlade, nakon svih mjera koje su napravljene i dobrog korištenja sredstava europskih fondova, on danas došao na nevjerojatnih 76 posto BDP ‘per capita’ europskoga prosjeka”, rekao je Erlić.
Istaknuo je kako je temeljni prioritet Vlade stvaranje boljih uvjeta za obitelj, mlade i demografske revitalizacije i rekao kako je to problem s kojim se suočava cijela Europa, pa tako i mi. Kazao je kako u 2022. godini po prvi put imamo pozitivan migracijski saldo.
“To znači da je ova Vlada uspjela s ovim politikama promijeniti percepciju, promijeniti okruženje i mijenja se lagano trend. S obzirom na ovaj snažan rast BDP-a koji mi imamo, s obzirom na sve investicije koje dolaze, s obzirom na novih 25 milijardi eura koje ćemo sad opet usmjeriti u sve krajeve Hrvatske i da je demografska politika stavljena na trajni fokus Vlade, ja vjerujem da će taj trend biti još snažniji, izraženiji, pozitivan u godinama koje su pred nama i tu gledam s optimizmom ovo vrijeme koje dolazi ispred nas”, uvjerava Erlić.
Plaće i inflacija
Erlić je naglasio da je sada prosječna plaća 1239 eura, što je porast, kako kaže, od 65 posto u odnosu na 2016. kada je došla HDZ-ova Vlada. “Ne može se kazati da je približno rasla inflacija toliko koliko je rasla prosječna plaća. Da, uvijek treba više i može više, no ovisi s kim se uspoređujemo. Ako se uspoređujemo sa zemljama istoka, mi tu nismo loši. Međutim, ako se uspoređujemo sa standardom puno razvijenijih zemalja, onda sigurno da mi tu još moramo hvatati razvojni korak”, pojasnio je i dodao: “Mi smo sada sigurno napravili sve da Hrvatska uhvati jedan brzi razvojni korak.”
Zatim je upozorio da bi došlo do destabilizacije u sektoru kada bi na vlast došla “nestabilna vlada”. “Kada bi došla neka nestabilnija vlada ili kada bi došlo tu do promjene, sigurno bi došlo do usporavanja povlačenja sredstava, raspisivanja poziva, natječaja itd. Kakve bi to reperkusije imalo kasnije, teško je reći. Znači potencijalno bismo bili u riziku ugrožavanja tog investicijskog ciklusa u kojem se trenutno nalazimo”, rekao je.
Dodao je da se u eteru zadnjih dana mogu čuti izjave oporbenih stranaka “koje bi nas možda distancirale od Europe, koje bi nas možda odvojile od pomoći Ukrajini, provodile neku potpuno drugu politiku”. “Samim time, vidjeli smo na primjerima Mađarske i Poljske, što to može značiti. To može značiti zaustavljanje dotoka europskih sredstava. Pa imamo sada pad BDP-a u Mađarskoj, u 2023. godini i usporavanje poljskog gospodarstva”, zaključio je.