Ministar Grčić je uvjeren da je izlazak Hrvatske iz recesije zasluga ove Vlade

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić izjavio je u utorak da najnovije procjene pokazuju da i Europska komisija vjeruje da Hrvatska izlazi iz recesije te da su stvoreni uvjeti za stabilan i održiv gospodarski rast u idućim godinama.

“Blago povećanje procjene stope rasta na 0,3 posto pokazuje da i Europska komisija vjeruje da Hrvatska izlazi iz recesije u ovoj godini. Dobro je što je i prognoza rasta za 2016. godinu povećana na 1,2 posto ,jer to znači da smo stvorili uvjete za stabilan i održiv gospodarski rast u idućim godinama”, stoji u izjavi potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja i fondova EU Branka Grčića dane povodom najnovijih ekonomskih procjena Europske komisije.

Pozitivni ekonomski pokazatelji u 2015.

Kako dodaje, pozitivni ekonomski pokazatelji s početka 2015. godine to samo potvrđuju. Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku tako pokazuju da je u prvom tromjesečju industrijska proizvodnja porasla za 0,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je promet u trgovini na malo uvećan za 1,7 posto.

“Rastu industrijska proizvodnja i izvoz kao nastavak pozitivnih trendova iz prošle godine. Raste i osobna potrošnja potaknuta, između ostaloga, poreznim rasterećenjem plaća. Stabilizira se i građevinski sektor, što upućuje na oživljavanje investicijskih aktivnosti. Sve to dovelo je do smanjenja nezaposlenosti, odnosno blagog povećanja zaposlenosti”, navodi Grčić.

I dalje slaba domaća potražnja

Europska komisija u utorak je blago povećala procjenu gospodarskog rasta za ovu godinu u Hrvatskoj u odnosu na prethodne prognoze, s 0,2 na 0,3 posto, a za sljedeću godinu s 1 na 1,2 posto. Prepreka za veći rast Hrvatske ostaje i dalje slaba domaća potražnja, čiji se pad postupno smanjuje, navela je Komisija.

Nakon što je zaposlenost prošle godine rasla za 2,7 posto, ove će godine stagnirati, a sljedeće se očekuje blagi rast od 0,5 posto. Što se nezaposlenosti tiče, ona se za ovu godinu procjenjuje na 17 posto, a za sljedeću se predviđa njezin blagi pad na 16,6 posto, procjenjuje EK.

Izvoz bi u ovoj godini trebao rasti 3,7 posto, zahvaljujući boljoj cjenovnoj konkurentnosti i oporavku u ostalim članicama EU-a. Zbog slabe domaće potražnje očekuje se sporiji rast uvoza po stopi od 2,4 posto, što povećava hrvatski višak na tekućem računu.

Smanjenje deficita i zaustavljanje rasta javnog duga

Rizici za scenarij rasta vezani su uz dodatne mjere za fiskalnu konsolidaciju i dovođenje javnog duga na održivu razinu.

Proračunski deficit prošle godine je iznosio 5,7 posto, ove se godine procjenjuje na 5,6 posto, a sljedeće godine ponovno 5,7 posto. Javni dug bi trebao s prošlogodišnjih 85 posto rasti na 90,5 posto, a sljedeće na 93,9 posto. Inflacija bi s prošlogodišnijih 0,2 posto trebala ove godine blago pasti na 0,1 posto, a sljedeće godine rasti na 1,3 posto.

“Što se tiče fiskalnih projekcija, Europska komisija je prepoznala naše napore na fiskalnoj konsolidaciji. Međutim, jasno je da daljnje smanjenje deficita i zaustavljanje rasta javnog duga moraju biti i ostaju u fokusu Vlade za naredno razdoblje. Pretpostavka za to je provedba Nacionalnog programa reformi koji je Vlada već prihvatila i počela provoditi“, zaključio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.