Ministar Kujundžić godinu završava u svom, sad već prepoznatljivom, stilu. Napravio je, kaže, puno i malo

Izjave ministra zdravstva nerijetko podsjećaju na one iz Alan Forda

FOTO: Vjekoslav Skledar /Telegram

Zdravstveni sustav u 2017. godini obilježio je nastavak gomilanja dugova, koji su ukupno dosegnuli 8,2 milijarde kuna, povremeni pritisci veledrogerija da im se podmiri barem dio od 3 milijarde dospjelih kuna za isporučene lijekove i medicinski materijal, te nastojanja ministra zdravstva Milana Kujundžića da kroz novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti i projekt prioritetnih lista čekanja pokrene procese u sustavu.

Zakon ipak nije donesen te je najavljeno njegovo skoro puštanje u e-savjetovanje, a Vlada je kroz rebalans ovogodišnjeg proračuna zdravstvu dodijelila dodatnih 1,1 milijardu kuna, od čega 870 milijuna za podmirenje dijela duga veledrogerijama. Ministar financija Zdravko Marić također je najavio da će u 2018. godini zdravstveni sustav biti jedan od dijelova na koji će Vlada staviti najveći fokus, a u planu je donošenje Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te Zakona o lijekovima.

Puno i malo

Upitan da ocijeni svoj rad tijekom 2017. ministar Kujundžić odgovara kako je napravio i puno i malo. “Puno utoliko što su u problemima koje imamo neke stvari stabilizirane. Sustav je financijski stabiliziran i prvi će puta biti da zdravstvo ne povećava deficit nego ulazi u stabilniju fazu smanjenja deficita”, kazao je.

Navodi kako je projekt prioritetnih lista čekanja, čiji je pilot tijekom godine proveden u nekoliko bolnica, trenutno “u fazi administrativne implementacije”, te će u svim bolnicama krenuti u idućih mjesec dana. Njegovom provedbom će se, kaže, ozbiljnim bolesnicima omogućiti da ne čekaju na pretrage nego do specijaliste dođu u roku tri dana, a u iduća 2 do 4 tjedna obave sve dijagnostičke i terapijske postupke.

Najavio je da neće napraviti puno

Kujundžić ističe da je u protekloj godini proveo funkcijsko spajanje 12 bolnica, od čega ne očekuje brze financijske efekte. No, tvrdi, to će dugoročno dovesti do podizanja kvalitete usluge, sigurnosti pacijenata i boljeg raspoređivanja ljudskih resursa, te biti smjernica za spajanje bolničkih ustanova koje treba uslijediti u Zagrebu. “Što se tiče novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, radna verzija upućena je prije mjesec i pol u Vladin Ured za zakonodavstvo, gdje su stavljene određene primjedbe formalne prirode, ne i sadržajne, koje smo usuglasili i vjerujem da bi zakon trebao biti upućen u e-savjetovanje iza Nove godine”, kaže Kujundžić.

Nije to prvi put da ministar koristi sintagme koje djeluju kao da su izašle iz Alan Forda. Zapažene su njegove izjave kako “jedan svećenik u bolnici vrijedi više od 20 doktora” ili ona kako “nije napravo puno, niti će napraviti puno u skoroj budućnosti” ili ona kako “nitko nije dovoljno bogat da izliječi svu djecu.”