Ministar pravosuđa se ozbiljno, sada kad mu je zbrisao još jedan Mamić, sjetio pitati - trebamo li mijenjati zakon?!

Ministarstvo se inače već danima prepucava s Vrhovnim sudom oko slučaja Zorana Mamića

13.11.2020.,  Zagreb - U Nacionalnoj i sveucilisnoj knjiznici odrzana je sjednica Vlade RH. Ivan Malenica, ministar pravosuđa i uprave
Photo: Igor Kralj/PIXSELL
FOTO: Igor Kralj/PIXSELL

Ministar pravosuđa u četvrtak je od predsjednika Vrhovnog suda i glavne državne odvjetnice zatražio da se očituju je li postojeći zakonski okvir „dostatan za donošenje odluka o mjerama osiguranja prisutnosti okrivljenika” nakon što je Zoran Mamić zatražio da zatvorsku kaznu odsluži u BiH.

“Obraćam vam se u želji nastavka zajedničke suradnje s ciljem izgradnje kvalitetnijeg pravosudnog sustava i učinkovitog normativnog okvira u području kaznenog prava”, naveo je u pismu ministar Ivan Malenica, dan nakon što je premijer ustvrdio kako treba raščistiti je li postojeći zakonski okvir dovoljno dobar za situacije izricanja mjera opreza ili je riječ o propustima.

Sistemski problem koji će se javljati i ubuduće

“Ovih dana svjedočimo situaciji u kojoj je pravomoćno osuđena osoba, prije upućivanja na izdržavanje kazne zatvora, napustila teritorij Republike Hrvatske te traži ustupanje izvršenja kazne BiH. Riječ je o Zoranu Mamiću koji je pravomoćno osuđen na kaznu zatvora od 4 godine i 8 mjeseci, u predmetu u kojem je na kaznu zatvora pravomoćno osuđen i njegov brat Zdravko Mamić. Podsjećam, Zdravko Mamić je dan prije izricanja prvostupanjske presude, također napustio Hrvatsku te je od tada nedostupan hrvatskim vlastima”, piše Malenica.

Ističe da to nije jedini slučaj da su osuđenici s dvojnim državljanstvom uspjeli izbjeći izvršenje kazne u Hrvatskoj. “Iz navedenog proizlazi da se radi o sistemskom problemu, odnosno situacijama koje su ponavljajuće i za koje postoji vjerojatnost da će se događati i ubuduće”, navodi Malenica.

Traženje rješenja

Dodaje i da takve situacije s opravdanim razlogom narušavaju povjerenje građana u pravosudni sustav te percepciju pravosuđa u odnosu na njegovu učinkovitost, ali i pravičnost.

“One su ujedno i protivne cilju kaznenog postupka koji se provodi kako bi se, na zakonom propisani način, utvrdilo je li kazneno djelo počinjeno te ako jest na počinitelja primijenila kazna ili druga odgovarajuća mjera. U ovakvim situacijama ta svrha je, s aspekta primjene kazne, dovedena u pitanje i nije izvjesno hoće li u potpunosti ili uopće biti ispunjena”, smatra ministar.

U pismu traži mišljenje o tome što izvršna vlast može učiniti kako bi omogućila pravosuđu da u ovakvim situacijama osigura da osobe protiv kojih se vodi postupak ih su pravomoćno osuđene za kaznena djela ne napuštaju hrvatski teritorij s ciljem ne izvršavanja kazne.

Prepucavaju se danima

Inače, Ministarstvo pravosuđa i Vrhovni sud već se danima prepucavaju oko slučaja Mamić. Ministarstvo je tvrdilo kako su mjere koje bi ga spriječile u bijegu Zoranu Mamiću mogle biti izrečene tijekom kaznenog postupka. To je još malo podebljao državni tajnik Juro Martinović koji je rekao kako je “teoretski rečeno i procesno pravno bilo moguće spriječiti Mamićev bijeg da je sud smatrao da postoje razlozi da se izrekne mjera opreza”.

Tada je prozvao i Vrhovni sud, ustvrdivši da je i on, u trenutku kada je izricao presudu, imao mogućnost izreći Zoranu Mamiću mjeru opreza. Uskoro se oglasio Vrhovni sud, tvrdeći kako oni ni “teoretski ni procesno pravno” nisu imali mogućnost izreći Zoranu Mamiću mjeru opreza. Usput su upozorili državnog tajnika kako nije njegov posao, kao ni posao bilo kojeg drugog predstavnika izvršne vlasti, tumačiti kakva je odluka sudbene vlasti u konkretnim predmetima mogla ili trebala biti.