Ministrica najavljuje online nastavu ako koronavirus eskalira; ravnatelji i profesori objašnjavaju zašto bi to bio kaos

Brojna su pitanja koja muče i roditelje; primjerice, ostaju li i oni kod kuće ako su im malodobna djeca na online nastavi

FOTO: Vjekoslav Skledar

Ministar zdravstva Vili Beroš i ministrica obrazovanja Blaženka Divjak danas su otkrili kako se već više od tjedan dana radi na pripremi scenarija održavanja online nastave u školama i na fakultetima u slučaju da dođe do drastičnog širenja koronavirusa u Hrvatskoj. “Imamo detaljno razrađen scenarij online nastave za sve hrvatske škole i potporu za fakultete da mogu funkcionirati”, rekla je jutros ministrica uz opasku da takav scenarij gotovo sigurno neće biti potreban. No, kaže, nužno je u ovoj situaciji biti korak-dva ispred razvoja događaja.

Za sustav je, dakako, u ovome trenutku presudno da funkcionira bez ikakvih poteškoća; nakon osjetnog gubitka nastavnih dana, vikendaških odrada, kraćenja zimskih i proljetnih praznika i produljenja nastavne godine zbog štrajka, još jedan neočekivani odmor učenika jednostavno nije opcija u ovoj školskoj godini. Stoga je logično da Ministarstvo obrazovanja radi na planu B za eventualnu situaciju eskalacije koronavirusa u kojoj će ga biti nužno aktivirati. No, ideja online nastave za sobom povlači cijeli niz pitanja.

Ravnatelji o planu ministarstva nemaju pojma

Kako će to izgledati u praksi? Putem kojih će se online platformi odvijati? Hoće li slijediti školsku strukturu nastavnih sati? Kako će takvu nastavu pratiti najmlađi učenici, koji od prvog do četvrtog razreda pohađaju razrednu nastavu? Sva smo ta pitanja uputili Ministarstvu, kako bi plan koji su skovali za slučaj širenja epidemije koronavirusa bio posve jasan. Odgovorili su nam tek da online nastava nije novost u našem obrazovnom sustavu koji, kažu, mora funkcionirati. “Scenariji se razrađuju za različite situacije te ćemo s detaljima pravovremeno izaći u javnost”, stoji u kratkom odgovoru.

S planom Ministarstva koji još nije poznat javnosti, zanimljivo, u ovome trenutku nisu upoznati niti ravnatelji, iako su baš oni zaduženi za rad škole i organizaciju nastave. Igor Matijašić, ravnatelj Osnovne škole Milana Langa u Bregani, ministričinu najavu ocjenjuje – ishitrenom. “Zaista bih volio unaprijed biti detaljno upoznat s tim razrađenim scenarijem online nastave kako bih onda, kao ravnatelj škole, istu mogao organizirati za svoje učenike”, govori za Telegram i pita se hoće li netko drugi organizirati takvu nastavu za sve učenike u Hrvatskoj.

Sva sila pitanja o izvedbi online nastave

Naglašava kako o ministričinoj najavi ima pregršt pitanja. Prvo, odakle će učitelji provoditi tu nastavu. “Ako dolaze u školu, onda je ona sigurna i za djecu pa nema razloga da izostaju s nastave. Ako će učitelji osiguravati online nastavu od kuće, tko će ih obučiti da istu provode? Jesu li zaista svi dovoljno kompetentni da održavaju takav vid nastave i imaju li dovoljno resursa koji im trebaju da bi istu mogli održati?”, nabraja neka od svojih pitanja. Pa se pita što će biti s učenicima nižih razreda, napose prvašićima; hoće li oni sami kod kuće, bez nadzora roditelja, pristupati internetu?

Zanima ga i što je s onima koji neće, ne žele ili ne mogu pratiti takav oblik nastave – je li u takvoj situaciji učenicima nužno pisati izostanke? Otvara i pitanje učenika u područnim školama koji žive u malim mjestima gdje internetski signal nije poput onoga, primjerice, u središtu Zagreba. Negdje signala uopće niti nema, tvrdi Matijašić i dodaje kako je nužno stati na loptu. “Mislim da svi skupa trebamo biti oni koji će doprinijeti smirivanju situacije, a ne širiti dodatnu paniku ili konfuziju. Bilo je i težih situacija u našim školama, poput ratnih dana, i sve smo to uspješno prebrodili”, zaključuje ravnatelj.

Što je s tehničkim uvjetima u domovima djece?

Alen Barbić, učitelj njemačkoga jezika iz Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu, naglašava kako bi online nastava stvorila probleme jer je neprovediva s obzirom na to da u domovima mnogih učenika naprosto ne postoje tehnički uvjeti za njezino realiziranje. Osim toga, dodaje, online nastavom nastavnici gube mogućnost neposrednog, izravnog doticaja s učenicima. “Svaka je učenica ili učenik jedna pripovijetka. Različitost koju potičemo traži i neposredan pristup oči u oči. Nije li to poanta dolaska u školu?”, pita se Barbić.

Mnogo je pitanja i među roditeljima, pogotovo onima koji imaju djecu u nižim razredima osnovne škole. Mama jedne prvašice Telegramu kaže kako joj s najavom online nastave baš ništa nije jasno. “Kako će učiti online, sama ili uz našu pomoć? Ako je nužna naša pomoć – a sasvim sam sigurna da je potrebna – onda moram ostati kod kuće. S mojim poslom to je još i moguće, ali što s ljudima koji rade posao gdje se moraju fizički pojaviti?”, naglašava nam ova mama.

Koliko je ministričin istup odgovoran?

Uz pitanja koja postavljaju naši sugovornici, u konačnici je legitimno i ono o tome koliko je odgovorno prema građanima, napose odgojno-obrazovnim djelatnicima, učenicima i roditeljima, u javni prostor pustiti ovakvu ideju bez daljnjeg pojašnjenja. S jedne strane rapidno raste broj oboljelih od koronavirusa u Europi pa su građani na oprezu što, s druge strane, dovodi do toga da površne najave poput jutrošnjih nailaze na podosta tanke živce.

Pitanja je, dakle, pregršt, a u ovome trenutku odgovora nema. Ministričinu jutrošnju izjavu na sjednici Vlade poklopio je premijer Plenković, rekavši kako u ovome trenutku nema nikakve odluke o tome da djeca ne bi išla u školu. “Pratimo situaciju i sve što dosad poduzimamo je trezveno, razborito, transparentno i informativno i nikakvih drugih mjera nema”, kazao je Plenković i dodao kako se drže mjera koje su do sada poduzete i koje su dogovorene. Među njima, očito, nije ona o obustavi klasične i uvođenju online nastave.