Ministrica napala HND: ‘Neprofesionalni su. Naš radni nacrt Zakona o medijima je dobar’

Index je jutros upozorio kako ovakvim prijedlogom HDZ želi prisiliti građane da plaćaju Večernji, Slobodnu i ostale koji hvale vladu, a mi smo upozorili na još jednu zanimljivost iz radnog materijala: zamišljeno je da svi informativni news portali koji imaju pretplatu dobiju poticaje – osim Telegrama. Ministrica je kasnije iznijela svoje argumente koje prenosimo u nastavku.

‘Iznesene su neistine’

Obuljen Koržinek na početku svoje presice kazala je “kako informacije o nacrtu zakona koje su iznesene u javnost nisu istinite”, ne konkretizirajući na što misli. “Izražavam žaljenje da se plasiraju takve teze. Smatram da zakon mora biti donesen konsenzusom”, kazala je ministrica te dodala kako žele ojačati status novinara i novinarske profesije te omogućiti poticaj nakladnicima.

Govoreći o famoznom Upisniku kojim bi neko Vijeće stručnjaka određivalo tko može biti profesionalni novinar, ministrica je kazala kako je o tome razgovarala s novinarskim udrugama. “One su rekle da taj upisnik ne treba biti u Zakonu, a jasno sam rekla da – ako takav stav bude kod svih – da ćemo se složiti da upisnika neće biti.

Ništa tu nije bilo sporno niti je postavljeno kao nametanje nekog rješenja. To nije praksa ministarstva i praksa kakvom ja radim. Ne razumijem da je netko iz konteksta imao potrebu izvući nekoliko, ne možemo čak reći niti članaka, jer materijal koji je dobila radna skupina nema brojeve članaka”, kazala je.

Vodili se austrijskim zakonom

Obuljen Koržinek smatra kako je prijedlog ministarstva dobar te da je u skladu s analizom medijske politike koju su ranije objavili. “Mislim da zakonom odgovaramo na mnoga pitanja vezano uz status novinarske profesije”, kazala je ministrica.

Ustvrdila je i kako odredbe zakona idu prema zaštiti novinara u svakom smislu. “Puno veća odgovornost se prebacuje na nakladnike što će biti još jedan doprinos suzbijanju loše prakse podizanja tužbi, a tema potpore tiskanim medijima je tema o kojoj se u Hrvatskoj govori godinama.

To nije praksa koju bi izmislila Hrvatska, ona postoji u brojnim državama. Znamo da je u Hrvatskoj udio troška distribucije dodatno viši u donosu na trošak distribucije tiskanih medija u drugim europskim državama zbog našeg geografskog izgleda. Radi se o prijedlogu neutralne potpore, najviše smo se vodili primjerom austrijskog zakona”, kazala je.

‘Potpore moraju biti neutralne’

Ministrica tvrdi i da uvođenje digitalnog poreza nije usmjereno protiv bilo kojeg nakladnika u Hrvatskoj. “To je tema koja se tiče multinacionalnih platformi koja nakladnicima u RH i svim drugim državama značajno smanjuje prihode na način da se prihodi za oglašavanje prebacuju multinacionalnim kompanijama koje ni na koji način tu zaradu ne vraćaju kroz poreze u državama u kojima se to oglašavanje događa. Nismo predložili ništa što nije usvojeno u dijelu europskih država”, kazala je.

Na pitanje kako će se riješiti financiranje tiska i medija, odnosno kako će se postići određena buffer zona između medija i Vlade, ministrica je odgovorila kako je njen stav da takve potpore moraju biti neutralne. “U tom smislu ovdje se predlaže model koji je potpuno neutralan i odnosi se samo za distribuciju dnevnog tiska, taj je prijedlog na stolu, to je najveći trošak za nakladnike. Na isti način, odredbe o oglašavanju, tu se ne potiče nikakvo državno oglašavanje, to je tema koja postoji i pitanje koje je uređeno u Zakonu u elektroničkim medijima.

Tamo imamo odredbu da je jedan postotak oglašavanja, koje bilo koji javni dionik ostvaruje, a to je vezano uz obvezu oglašavanja EU projekata, jedan postotak mora ići lokalnim medijima jer je uočeno da je puno veći interes oglašavati se u nacionalnim medijima pa ste pokrili lokalne publike. Sada je prijedlog da se jedan postotak, o kojem ćemo naravno još razgovarati, uputi prema tiskanim medijima. To je nešto što je potpuno neutralno i gdje država ni na koji način ne određuje kojem mediju će ići potpore”, kazala je ministrica.

Razočarana HND-om

Osvrnula se i na današnju konferenciju za medije Hrvatskog novinarskog društva na kojoj je njen predsjednik Hrvoje Zovko ustvrdio kako je radna verzija novog zakona “opasna i prijeti uništavanju novinarskih sloboda”.

“Ja sam uvjerena da kad zakon bude prezentiran i kad budemo imali nacrt zakona i kad ga vidite, da ćete vidjeti da se donose brojna unaprjeđenja za status novinara. Razočarana sam što je novinarska udruga postupila na način na koji je postupila. Na sastanku radne skupine 5. srpnja zamolila sam predstavnike HND-a i Sindikata novinara da ne posegnu za metodologijom koju smo imali kada se radio Zakon o elektroničkim medijima.

HND je tada poslao 12 zahtjeva, najveći dio smo uvažili, mali dio nismo mogli i povukli su se iz rada radne skupine. Mislim da se tako ne treba raditi, pozivam ih da kao i svi drugi članovi uvažavaju razmišljanje svih. Tu su i predstavnici nakladnika, digitalnih izdavača, pravni stručnjaci, profesori s političkih znanosti. Treba u duhu uvažavanja saslušati sve komentare i zajednički ćemo odlučiti koji je najbolji zakonodavni okvir. Način na koji je HND reagirao je u najmanju ruku neprofesionalan, da ne kažem nešto drugo”, kazala je.

Sprječavanje SLAPP tužbi

Obuljen Koržinek je kazala i kako je jučer dobila dopis od HND-a u kojem je, kako je kazala, pisalo: odgovorite nam do 2. kolovoza na pitanja pa ćemo odlučiti o daljnjim koracima. “Tako se ne razgovara, nego sjednemo svi zajedno i tražimo najbolja rješenja. Svima bi nam u interesu trebalo biti unaprjeđenje okruženja u kojem djeluju mediji”, kazala je.

Osvrnula se i na dio zakona koji se tiče otkrivanja izvora informacija te kazala kako je ministarstvo detaljno proučilo hrvatsku i europsku sudsku praksu, te da su dio načela i standarda uskladili s onime što već je u sudskoj praksi.

“Išli smo s nekoliko instrumenata. Jedan je bio da smo direktivu o SLAPP tužbama već ugradili u nacrt Zakona. S tim smo poslali jasnu političku poruku da bez obzira kakav će biti stav Europske komisije, odnosno vijeća ministara o konačnom tekstu, mi te mehanizme za rano prepoznavanje SLAP tužbe unosimo u zakon. Želeći spriječiti tužbe protiv novinara, zakonom prebacujemo odgovornost na nakladnike i urednike”, kazala je.

Osigurač za nakladnike

Ministrica tvrdi kako će se samo u iznimnim okolnostima moći poduzeti pravni koraci protiv novinara. “Da bismo to omogućili, morali smo staviti osigurač za nakladnika i urednika. U razgovoru s novinarima ćemo vidjeti što će biti većinski stav, je li važnije onemogućiti izravne tužbe protiv novinara, ali u tom slučaju, neki odnos povjerenja između novinara, urednika i nakladnika mora biti propisan.

Točno o mehanizmu ćemo još raspravljati. Moj je stav da u Hrvatskoj prečesto imamo tužbe protiv novinara, oni su najnezaštićeniji i nešto moramo napraviti. Ako HND ili nakladnici ponude drugo rješenje, naravno da ćemo razgovarati i izabrat ćemo najbolje. Vođeni smo interesom da se onemogući u najvećem broju slučajeva izravne tužbe protiv novinara”, kazala je.

“Ako prebacujemo odgovornost na nakladnika i urednika, mora biti obveza novinara da tim osobama koje će biti pravno odgovorne otkrije izvor. Ako ne želimo ići tim putem, nećemo ići tim putem. Moramo biti svjesni da riskiramo da se nastavi trend, po mišljenju šire javnosti, prevelikog broja tužbi protiv novinara. O tome treba ozbiljno razgovarati unutar radne skupine”, dodala je.

‘To su osjetljive teme’

Ministrica je kazala i kako prije svega treba postojati povjerenje te da ne vidi problem u otkrivanju izvora informacija između urednika i novinara. “O tome ćemo još razgovarati. To su osjetljive teme. Smatram da je interes šire javnosti, interes očuvanja profesionalizma i digniteta novinarske profesije da se onemogući ovakvo podizanje tužbi.

Mislim da je jako dobro da se ovim zakonom prebacuje odgovornost tamo gdje mora postojati, na urednika, odnosno nakladnika”, kazala je. Ministrica je kazala i kako se novim nacrtom zakona želi suzbiti dizanje tužbi protiv novinara za vjerodostojne tekstove.

‘Predložili smo dobar zakon’

Još je jednom ponovila kako se samo radi o nacrtu zakona koji još nije završen. “Ako će se sukus rasprave svesti na 10 ili 12 članaka od stotinjak, mislim da smo predložili dobar zakon. Pozivam novinarske udruge, HND i Sindikat novinara da budu za stolom u ime svih vas, da ne dijele lažne vijesti.

Nemoguće da netko objavi tekst i kaže da smo ga uputili u javnu raspravu, a samo je poslan radnoj skupini. To ne služi na čast krovnoj novinarskoj udruzi. Pozivam ih da, bez obzira na njihove osobne preferencije, kao predstavnici svih novinara nastave raditi u okviru radne skupine i iznesu sve argumente”, kazala je. Obuljen Koržinek je kazala i kako će radna skupina imati sastanak krajem kolovoza te da će tijekom ljeta raditi na numeraciji članaka zakona.

Manjak povjerenja u medije

Na pitanje o tome financiraju li se nacionalne dnevne tiskovine više iz privatnih ili javnih sredstava, ministrica nije dala konkretan odgovor. Kazala je kako su Zakonom o elektroničkim medijima jasno propisali obvezu objave podataka o izvorima financiranja. “S obzirom da svi tiskani mediji imaju elektroničku inačicu, ovo će obuhvatiti više manje sve nakladnike. U okviru NPOO-a gradimo sustav javne objave tih podataka, a znate da smo u Zakonu o elektroničkim medijima uveli obvezu kada jedinice lokalne samouprave financiraju medije da to moraju raditi putem javnih natječaja.

Mišljenja sam da je ključ za jačanje povjerenja u medije javna i transparentna objava podataka o vlasništvu i o financiranju. Sve nas mora zabrinuti da u usporedbi s drugim europskim država povjerenje u medije u Hrvatskoj niže nego je to prosjek EU, zato je važno da i svojim zakonskim tekstovima pomognemo dizati to povjerenje na način da što više podataka o financiranja i vlasništvu postane jako dobro”, kazala je.

“Govorimo o tome koliko građani konzumiraju i vjeruju medijima, koliko se informiraju putem društvenih mreža. To je trend koji u Hrvatskoj nije dobar i svi zajedno moramo raditi na tome da se poveća povjerenje u medije. Mi kao Vlada radimo na tome da se poveća povjerenje i u Vladu svojim odgovornim politikama”, zaključila je Obuljen Koržinek.