NU2: Mirjana Rakić poručila prosvjednicima kako nikada neće otići, jer je ovo njezina domovina

Rakić je predsjednica Vijeća za elektroničke medije

FOTO: HRT

Mirjana Rakić, predsjednica Vijeća za elektroničke medije, gostovala je u HRT-ovoj emisiji Nedjeljom u dva. Nakon što je Vijeće izreklo trodnevno zabranu emitiranja lokalnoj televiziji Z1, zbog govora mržnje u programu, organiziran je prosvjed.

Vođe prosvjeda Velimira Bujaneca, Antu Tandaru i Marka Juriča, zbog čijeg je govora mržnje Z1 i ugašena, primila je Mirjana Rakić u prostorijama Agencije za elektroničke medije. Bujanec joj je tom prilikom darovao četničku šubaru i nekoliko kapa JNA.

Rakić: “Ovo je moja domovina i moj grad”

“Nije bilo ugodno vidjeti tu masu ljudi. Nije problem u mirnom prosvjedu, ali ono što se dogodilo u Jagićevoj nije bio mirni prosvjed. Samim time da se išlo na instituciju, a onda i na mene, zazeblo me”, kazala je Rakić u emisiji Aleksandra Stankovića. Predstavnike prosvjeda su primili, kako kaže, jer je to najnormalnije, da im kažu zašto su prosvjedovali.

“Oni to nisu rekli. Velimir Bujanac, koji mi je predao četničku i partizansku kapu, i Marko Jurič nisu ništa objasnili. To u što se prosvjed pretvorio, govori više o prosvjednicima, o tome kako je dobro bio organiziran”, rekla je Mirjana Rakić.

Šutnja državnog vrha

“Ovo je moja domovina i moj grad i ja odavde nikada neću otići”, poručila je Rakić i dodala da se do danas nitko iz državnog vrha nije oglasio o prosvjedu.

Osvrnula se i na niz pritužbi koje je Vijeće za elektroničke medije zaprimilo na izjave Zorana Milanovića u emisiji Nu2. “Milanovićeve izjave sigurno nisu govor ljubavi”, rekla je Rakić. ‘Vijeće za elektroničke medije dodjeljuje koncesije, sklapa ugovore, oduzima koncesije, daje dopuštenja za emitiranje na internetu, dijeli sredstva na regionalnoj razini. To je veliki posao, ali i velika sredstva. Sredstva za pluralizam i poticanje raznovrsnosti iznose 32 milijuna kuna. Program koji nije kvalitetan neće dobiti sredstva. Kao kriterij se gleda kvaliteta programa i zapošljavanje”, dodala je.

Do 1980. samo se tekstovi o Titu nisu smjeli dirati

Govoreći o novinarstvu prije samostalne Hrvatske Rakić je kazala kako se nekada točno znalo koje su sfere slobodnog razmišljanja. “Nikada se nije smjelo dirati u Tita, čak se ni vijesti nisu smjele lektorirati. Situacija se promijenila 1981., nakon Titove smrti. No, 70-ih se novinarstvo nevjerojatno razvijalo.

Vjesnik je imao veoma kvalitetne novine. Tu je bio i Polet, pa tjednik Danas – one znače velike pomake u novinarstvu, osobito na HRT-u”, kazala je te dodala kako se sloboda riječi danas “nažalost ne iskorištava na pravi način”.