Iako je još rano donositi ikakve ozbiljne zaključke, čovjek je ministar tek nešto više od pola godine, nekakav generalni dojam Filipovićevog dosadašnjeg rada je da se na posao bacio s priličnom količinom entuzijazma. I bez odijuma prema javnosti kakav je često isijavao iz javnih istupa njegovog prethodnika Tomislava Ćorića, sklonjenog na lukrativnu funkciju u Hrvatskoj narodnoj banci.
Najviša inflacija ikad
Ministarska funkcija je, međutim, i politička funkcija, a politika je jako sliska djelatnost i složena vještina koju nije tek tako jednostavno savladati. Pogotovo kad ti je pritom obavezna figura sipanje hvalospjeva na račun ne baš uspješne (vrlo blaga ocjena) Vlade.
Filipović je tako jučer pričao o Vladinim mjerama i inflaciji u Hrvatskoj. Koja je, samo da slika bude jasnija, najviša otkad je po aktualnoj metodologiji uopće mjeri Državni zavod za statistiku. Po podacima DZS-a inflacija je u listopadu u Hrvatskoj bila 13,2 posto. Ministar gospodarstva je, eto, kazao kako je to negdje po sredini EU i da bi stvar bila gora da nije bilo Vladinih mjera.
Ispodprosječni premijer Plenković
Samo dan poslije, izašli su i Eurostatovi podaci o inflaciji za listopad. Po njihovoj metodologiji inflacija u Hrvatskoj je u listopadu bila 12,7 posto. U 11 od 27 članica Europske unija, inflacija je bila viša od toga. No, prosjek inflacije u EU nije – on je 11,5 posto.
Kad se te brojke upare s retorikom Davora Filipovića ispada da je hrvatska Vlada lošije odradila posao borbe s inflacijom i od prosječne Vlade u EU (ispodprosječni premijer Plenković? Uf…). No, to je tek početak.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Smirivanje koje se nije dogodilo
Kako bi umirio javnost, Filipović se pozvao na prognoze Ministarstva financija za sljedeću godinu. U kojima stoji da će doći do smirivanja inflacije, odnosno da će se ona stabilizirati na 5,7 posto.
Ministarstvo financija je, naravno jer im je to dio posla, i krajem prošle godine prognoziralo kako će stvar ići s inflacijom u 2022. godini. Već tad su građane počeli uznemiravati posjeti trgovinama i cijene koje su naočigled rasle – u prosincu 2021. stopa inflacije je bila već oko pet posto. Vlada je prvo planirala rast inflacije za 2,5 posto u ovoj godini, a onda se malo korigirala.
Ministri kojih više nema
“U 2022. godini, prema trenutno raspoloživim podacima te našim saznanjima i očekivanjima, trend bi trebao biti obrnut. Dakle, prvi bi mjeseci bili s višim stopama, a onda bi trebalo doći do određenog konvergiranja prema prosječnoj razini od 3,5 posto”, prognozirao je u siječnju 2022. tadašnji ministar financija Zdravko Marić.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ni njega, kao ni Ćorića, nema više u Vladi. Inflacija je, podsjetimo, u listopadu po podacima DZS-a bila 13,2 posto. I ne pokazuje znakove usporavanja. Kako u statistikama, tako ni na policama trgovina.
Jako vidljiv podatak
I tu dolazimo do najvećeg Filipovićevog jučerašnjeg promašaja. Stopa inflacije na ovim razinama je, za razliku od nekih drugih ekonomskih pokazatelja, jako vidljiv podatak. Stalna poskupljenja već su mjesecima glavna društvena tema, što se jasno čuje “na cesti”, ali i vidi u anketama. Po zadnjem Cro Demoskopu, primjerice, inflacija je glavna tema za 27,3 posto građana, dok je na dalekom drugom mjestu rat u Ukrajini (11,8 posto).
U takvom društvenom raspoloženju, tako opipljivom osjećaju nesigurnosti zbog neprestanih poskupljenja, teška politička pogreška je javno pričati o tome da inflacija i nije tako strašna. I kako je mudra Vlada, koja je u međuvremenu promijenila i ministra gospodarstva i ministra financija (sve je dobro!) – veličanstveno suzbija.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Misli li Plenković i dalje da mu je ministar genij? Građane guši inflacija, on priča da nije strašno zahvaljujući Vladi
Davor Filipović se gadno zapleo u mučnu inflacijsku stvarnost i obaveznu figuru pohvala vlastitoj Vladi
Kad se brojke upare s retorikom Davora Filipovića ispada da je hrvatska Vlada lošije odradila posao borbe s inflacijom i od prosječne Vlade u EU (ispodprosječni premijer Plenković? Uf...). No, to je tek početak
Od novog ministra gospodarstva i održivog razvoja, Plenkovićevog neshvaćeno genijalnog kandidata za gradonačelnika Zagreba, javnost nije mnogo očekivala. Predizborna kampanja Davora Filipovića nije baš (vrlo blaga ocjena) prikazala u najboljem svjetlu. Imenovanje na ministarsko mjesto stoga se doživljavalo, s pravom, uglavnom kao premijerov kapric kojim je želio pokazati nezahvalnim građanima Zagreba (o medijima da se ne govori) koliko su pogriješili.
Iako je još rano donositi ikakve ozbiljne zaključke, čovjek je ministar tek nešto više od pola godine, nekakav generalni dojam Filipovićevog dosadašnjeg rada je da se na posao bacio s priličnom količinom entuzijazma. I bez odijuma prema javnosti kakav je često isijavao iz javnih istupa njegovog prethodnika Tomislava Ćorića, sklonjenog na lukrativnu funkciju u Hrvatskoj narodnoj banci.
Najviša inflacija ikad
Ministarska funkcija je, međutim, i politička funkcija, a politika je jako sliska djelatnost i složena vještina koju nije tek tako jednostavno savladati. Pogotovo kad ti je pritom obavezna figura sipanje hvalospjeva na račun ne baš uspješne (vrlo blaga ocjena) Vlade.
Filipović je tako jučer pričao o Vladinim mjerama i inflaciji u Hrvatskoj. Koja je, samo da slika bude jasnija, najviša otkad je po aktualnoj metodologiji uopće mjeri Državni zavod za statistiku. Po podacima DZS-a inflacija je u listopadu u Hrvatskoj bila 13,2 posto. Ministar gospodarstva je, eto, kazao kako je to negdje po sredini EU i da bi stvar bila gora da nije bilo Vladinih mjera.
Ispodprosječni premijer Plenković
Samo dan poslije, izašli su i Eurostatovi podaci o inflaciji za listopad. Po njihovoj metodologiji inflacija u Hrvatskoj je u listopadu bila 12,7 posto. U 11 od 27 članica Europske unija, inflacija je bila viša od toga. No, prosjek inflacije u EU nije – on je 11,5 posto.
Kad se te brojke upare s retorikom Davora Filipovića ispada da je hrvatska Vlada lošije odradila posao borbe s inflacijom i od prosječne Vlade u EU (ispodprosječni premijer Plenković? Uf…). No, to je tek početak.
Smirivanje koje se nije dogodilo
Kako bi umirio javnost, Filipović se pozvao na prognoze Ministarstva financija za sljedeću godinu. U kojima stoji da će doći do smirivanja inflacije, odnosno da će se ona stabilizirati na 5,7 posto.
Ministarstvo financija je, naravno jer im je to dio posla, i krajem prošle godine prognoziralo kako će stvar ići s inflacijom u 2022. godini. Već tad su građane počeli uznemiravati posjeti trgovinama i cijene koje su naočigled rasle – u prosincu 2021. stopa inflacije je bila već oko pet posto. Vlada je prvo planirala rast inflacije za 2,5 posto u ovoj godini, a onda se malo korigirala.
Ministri kojih više nema
“U 2022. godini, prema trenutno raspoloživim podacima te našim saznanjima i očekivanjima, trend bi trebao biti obrnut. Dakle, prvi bi mjeseci bili s višim stopama, a onda bi trebalo doći do određenog konvergiranja prema prosječnoj razini od 3,5 posto”, prognozirao je u siječnju 2022. tadašnji ministar financija Zdravko Marić.
Ni njega, kao ni Ćorića, nema više u Vladi. Inflacija je, podsjetimo, u listopadu po podacima DZS-a bila 13,2 posto. I ne pokazuje znakove usporavanja. Kako u statistikama, tako ni na policama trgovina.
Jako vidljiv podatak
I tu dolazimo do najvećeg Filipovićevog jučerašnjeg promašaja. Stopa inflacije na ovim razinama je, za razliku od nekih drugih ekonomskih pokazatelja, jako vidljiv podatak. Stalna poskupljenja već su mjesecima glavna društvena tema, što se jasno čuje “na cesti”, ali i vidi u anketama. Po zadnjem Cro Demoskopu, primjerice, inflacija je glavna tema za 27,3 posto građana, dok je na dalekom drugom mjestu rat u Ukrajini (11,8 posto).
U takvom društvenom raspoloženju, tako opipljivom osjećaju nesigurnosti zbog neprestanih poskupljenja, teška politička pogreška je javno pričati o tome da inflacija i nije tako strašna. I kako je mudra Vlada, koja je u međuvremenu promijenila i ministra gospodarstva i ministra financija (sve je dobro!) – veličanstveno suzbija.