Ovo je gruba činjenica - inflacija nam je i dalje najveća u eurozoni. Primorac: 'Bio bih neozbiljan kad bih rekao da mogu garantirati...'
Ponovio je da su alati za borbu protiv inflacije prije svega u rukama monetarnih vlasti
Troškovi života u Hrvatskoj u mjesec dana porasli su za čak 0,9 posto. Pokazuju to procjene Državnog zavoda za statistiku i Eurostata, i u oba slučaja su cijene u ožujku ove godine u odnosu na veljaču povećane u prosjeku 0,9 posto. To je najveći mjesečni rast životnih troškova od lipnja prošle godine. Tada su cijene u odnosu na svibanj također porasle 0,9 posto.
Što se tiče potrošačkih cijena u odnosu na ožujak prošle godine, one su, prema DZS-u, veće 4,1 posto. Prema procjenama domaćeg statističkog ureda, stopa inflacije je od početka godine baš svaki mjesec bila 4,1 posto.
Po DZS-u inflacija stagnira, po Eurostatu blago porasla
No, po Eurostatu, odnosno metodologiji koja je usporediva za cijelu Europsku uniju, inflacija je u Hrvatskoj blago ubrzala u ožujku. Posljednji put to se ubrzanje dogodilo u kolovozu prošle godine. Inflacija je tako, po Eurostatovoj metodologiji, u ožujku bila 4,9 posto, dok je mjesec dana ranije bila 4,8 posto. Ono što se nije promijenilo jest činjenica da Hrvatska i dalje ima najvišu stopu inflacije među 20 članica eurozone.
Osim u Hrvatskoj, stopa inflacije je u ožujku porasla u još sedam članica eurozone, dok je u njih 12 nastavila padati ili je ostala ista. Rast se, čak i veći od hrvatskog, bilježi u turističkim državama poput Italije, Portugala, Španjolske ili Grčke. Unatoč tom rastu, sve te zemlje i dalje imaju stopu inflacije nižu od one u Hrvatskoj. U Italiji su u ožujku, u odnosu na isti mjesec prošle godine, cijene bile veće za 1,3 posto, što znači da je inflacija u Italiji i ispod poželjnih dva posto. U Španjolskoj je primjerice 3,2 posto. Stopu inflacije veću od četiri posto u ožujku su u eurozoni imali samo Austrija i Estonija.
Porasla i temeljna inflacija
Blago povećanje inflacije prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, napominju iz Hrvatske narodne banke, rezultat je povećanja stope rasta cijena usluga (sa 7,8 posto u veljači na osam posto u ožujku) i povećanja godišnje stope rasta cijena energije pod utjecajem mjesečnog poskupljenja naftnih derivata.
HNB upozorava i na to da se temeljna inflacija, iz čijeg su izračuna isključene cijene energije i hrane, također blago povećala, s 5,3 posto u veljači na 5,4 posto.
Cijene podigla turistička predsezona
Ministar financija Marko Primorac u svom komentaru inflacije držao se brojki DZS-a pa je kazao da “veseli to da stopa inflacije na godišnjoj razini usporava još od studenoga 2022., s izuzetkom lanjskog kolovoza”.
Stopa inflacije u ožujku je, smatra Primorac, ostala 4,1 posto prije svega zbog povećanja cijena usluga od 6,6 posto. Razlog je dobra turistička predsezona, čemu su pridonijeli i uskrsni praznici. Na pitanje sugeriraju li podaci Eurostata o blagom ubrzanju inflacije u ožujku da bi zbog turističke sezone to mogao postati trend nekoliko sljedećih mjeseci, Primorac odgovara da se nada da je to trenutna i jednokratna situacija.
Primorac: ‘Bio bih neozbiljan da kažem…’
“Ali, bio bih neozbiljan kad bih rekao da mogu garantirati da se nikada više u idućim ljetnim mjesecima neće ponoviti povećanje cijena kao prošlog kolovoza”, kaže Primorac.
HNB u sljedećim mjesecima očekuje usporavanje godišnje stope inflacije potrošačkih cijena, a tome u prilog ide i trend smanjivanja inflacije proizvođačkih cijena hrane, koji je prisutan od početka 2023. godine. Proizvođačke cijene hrane su u veljači rasle 1,3 posto, što je čak 16 postotnih bodova manje u usporedbi s vrhuncem zabilježenim u listopadu 2022. godine.
Ministar ima i objašnjenje zašto se Hrvatska ne da s trona kad je u pitanju visina inflacije u eurozoni. Razlog je najveći gospodarski rast u skupini zemalja koje koriste euro kao svoju valutu. “Gospodarski rast je višestruko veći od prosjeka eurozone, dok je inflacija u Hrvatskoj ‘nešto veća’. Pritom je gospodarski rast dominantno potaknut potrošnjom kućanstava i investicijama, što podrazumijeva i veću potražnju za dobrima i uslugama, pa posljedično rastu i cijene”, navodi Primorac.
Vlada ne smije podgrijavati inflaciju potrošnjom
Još jednom je ponovio da su alati za borbu protiv inflacije prije svega u rukama monetarnih vlasti, čime je adresirao Hrvatsku narodnu banku i Europsku središnju banku.
Na fiskalnim je vlastima, odnosno Vladi, napominje Primorac, da tu inflaciju ne podgrijavaju. No, s druge strane Vlada je u ovoj godini odobrila rekordno povećanje plaća i šesti paket pomoći za borbu protiv inflacije, što također povećava potrošnju i podiže cijene. Ministar na to kaže da Vlada mora voditi računa o životnom standardu građana, koji je načet inflacijom.